Imotska krajina Medij s iskustvom
Župa Podbablje ove godine slavi više jubileja. Tako je prije 120 godina utemeljena prva Hrvatska pučka knjižnica i čitaonica u Podbablju.
Na taj je događaj podsjetio i dr. sc. Ante Žužul u predgovoru monografije “Gradska knjižnica Don Mihovil Pavlinović Imotski 1868. – 2022.”, u izdanju Školske knjige, preslikavši dvije i pol rukopisne stranice “Pravila Hrvatske pučke knjižnice u Podbablju” koja se čuvaju u Arhivu Franjevačkog samostana na Skalicama u Omišu.
Najzaslužniji za njezino osnivanje je prije sto godina preminuli fra Stanko Marušić (Kotari, 1870. – Omiš, 23. siječnja 1923.), koji je bio župnik u Gracu i Podbablju (od 1902. – 1907.) te gvardijan imotskog Franjevačkog samostana od 1907. do 1911. godine. Zaslužan je za dovođenje časnih sestara franjevki iz Maribora u Imotski, a sa svojim pomoćnikom fra Andrijom Rajkovićem osnovao je Samostanski muzej. Čim je fra Stanko došao u Podbablje, gdje je već 10 godina bila otvorena prva škola (u kući Petra Ćapina u Znaora, Hršćevani, 30. studenoga 1892.), pokrenuo je ideju o knjižnici koja je počela raditi od 1. siječnja 1903. uz njegov zaključni zaziv: “U to ime Bože blagoslovi / u Podbablju mlado ljeto 1903.”
Pravilnik ima 14 članaka koja utvrđuju rad Knjižnice koju vodi župnik, a upravlja odbor u kojemu su župnik, učitelj i po jedan član crkvenog odbora i Bratovštine Presvetog Sakramenta. Knjižnica će “ustrajnim oživotvorenjem svrhe knjižnice” nabavljati godišnje barem 20 knjiga te održavati pučka predavanja – navodi se u Pravilima. U knjižnici se na rok od 15 dana mogla posuditi jedna knjiga ili časopis. Sjedište knjižnice je bilo u “crkovnoj kući na Kamenu – mostu”.
Narodni list iz Zadra objavio je vijest 18. prosinca 1904., na 3. stranici: “Hrvatska pučka knjižnica u Podbablju primila je lijep broj pučkih knjiga od darivatelja: Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, Društva Sv. Jeronima, Glavne uprave za osnivanje hrvatskih pučkih knjižnica, zastupnika Josipa Virgila Perića, fra Ante Cikojevića i učitelja Nikole Alačevića, a odbor svima zahvaljuje.”
Zasigurno su knjige iz knjižnice posuđivane i školama u Znaora i u Vukovića, u “Papkovoj” školi u kući Mate Vukovića, koja je počela radom 1905., a prvi je učitelj bio Petar Perić.
Ostali dokumenti o radu Hrvatske pučke knjižnice nisu sačuvani, vjerojatno se knjižnica utrnula tijekom Prvoga svjetskog rata jer dolaze novi župnici, njezin mecena don Josip Virgil Perić umire 1919. godine…
Spomen ploča na Perića brigu
(Župna kuća izgrađena je u Drumu 1965. godine, a nova kuća 1991. godine.)
Prije 85 godina, u ljeto 1938. u Škaljića kući (u zaseoku Parušići nasuprot “Papkove škole”) u Grubinama otvorena je čitaonica koja je radila do početka Drugoga svjetskog rata. U spomen na taj događaj 1983. je na kući bila postavljena spomen ploča. Te je godine osnovano i Kulturno-umjetničko društvo Kolajna koje je šapirografiranom tehnikom objavilo tri broja Grubinskog glasnika. Rad KUD-a je obnovljen 2007. godine.
Škaljića kuća danas
Negdašnja čitaonica u Vukovića danas
Od 1957. grubinska četverorazredna škola, u sastavu Osnovne škole Tin Ujević Krivodol, iz Vukovića prelazi u preuređene štale Seljačke radne zadruge u Mračaju, te je naknadno više puta preuređivana i dograđivana. Od školske 2004/05. godine u toj područnoj školi uređena je i knjižnica za koju je dr. sc. Ante Žužul darovao 230 knjiga, Mladen Vuković 100 knjiga pa je danas u toj školskoj knjižnici više stotina naslova.
