Imotska krajina Medij s iskustvom
Kulturno-umjetnička udruga Ujević objavila je sedmi bijenalni zbornik sa znanstveno-stručnog skupa Kulturno nasljeđe Ujević održanog 30. rujna i 1. listopada 2023. godine. Zbornik je uredio profesor emeritus Darko Ujević sa suradnicima, a donosi šesnaest tekstova o našoj baštini, kulturi, životu, običajima, rodoslovlju, prostoru i vremenu.
Prvi rad Darka Ujevića i suradnika donosi istraživanje o kulturološkim vrijednostima i tradicijskom umijeću svilogojstva, svilarstva i narodne nošnje sredinom proslog stoljeća u Imotskoj krajini. O toj je temi objavljena i posebna knjiga. U tekstu Grad u svjetskoj kulturi Tonći Lazibat promišlja o mnogim izazovima koji utječu na identitet grada i njegovog stanovnika.
Školski festival znanosti naslov je rada Ivane Babić o uceničkom obilježavanju života i znanstvenog djela fra Josipa Olukića. Petar Ujević Perotićev pripremio je cak tri teksta u zborniku. U prvom podsjeća na vrijedni povijesni izvor: Vizitacija i popisi krizmanika u župi sv. Ane Poljica i Krivodola u 18. stoljeću, u drugom je istražio Rodoslovlje krivodolskih (gornjih) Ujevića (grana Popovci), a u trećem oslikava Početke i razvoj školstva u Lovreču i Opancima (gdje je upravo dobio Nagradu za životno djelo Općine Lovreć).
Pet stručnih radova posvećeno je zavičajnim i hrvatskim književnicima. Profesor Miljenko Buljac obradio je Lirsko i lirsko-epsko pjesništvo Ivana Raosa. Lucija Hodžajev, Mila Perasović i Adela Ćurić (iz Gradske knjižnice Tina Ujevića iz Zagreba) istražile su Splitski život Tina Ujevića i pregled Ujevićeva vremena i djelovanja u gradu Splitu, a Lucija Hodžajev, Anita Gjopar i Adela Ćurlić priredile su Pobratinstvo jezika u „mreži”, Osvrt na prevoditeljski opus Tina Ujevića i zastupljenost Ujevićevih književnih djela u mrežnom katalogu knjižnica grada Zagreba. Toni Ćapela pod nazivom Korijeni mediterizma u Ujevićevu f^ Sredozemništva” o kretsko – minojskoj kulturi u brončanom dobu, a taj dio . Sredozemlja Tin Ujević odredio kao kolijevku Zapada.
Autorica dr. sc. Vedrana Šuvar obrađuje Zavičajnost u temeljima suvremeno – odgojno – obrazovnog procesa, u kojemu se sučeljuju zahtjevnost između tradicionalnih i zavičajnih vrijednosti i globalnog društva, pozivajući da je na očuvanje vlastite zavičajne kulture prijeko potrebno prenositi djeci od najranije dobi.
Anđelko Gudelj – Velaga napisao je rad Život i običaji u Župi Svete Ane – Poljica Imotska kroz crkvenu godinu, od kojih mnogi običaji nedtaju u suvremenom društvu.
Milan Bešlić autor je teksta: Dr. Mate Ujević: 1901.-1967. Hrvatska enciklopedija – Bašćanska ploča 20. stoljeća, istaknuvši jos jednom svestrano djelo tog znanstvenika, leksikografa, bibliografa, enciklopedista, književnika, književnog kritičara, povjesničara…
Autor Krešo Pandžić u svom radu pod naslovom: Ima li Imotski dovoljno kiše?, donosi analizu količine oborina na području Imotske krajine, uz usporedbu oborinskih razlika na širem području u RH, te u susjednoj BiH.
Profesor Nikola Kujundžić s kolegama priredio je tekst Nastavnici Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu – urednici i suradnta Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića (1941.-1945.) -povodom 140. obljetnice početka nastave farmacije na Sveualtstu u Zagrebu i 80 obljetnice Farmaceutskog fakulteta.
Mladen Vuković piše o najsladem voću – smokvi, s izborom poslovica, aforizama te pjesama ponajviše imotskih autora o toj kultnoj mediteranskoj biljci. Na kraju je priloženo još nekoliko kraćih priloga i osvrtao.
Sedmi zbornik će biti predstavljen u Mjesecu hrvatske knjige u studenom u Zagrebu, a zatim i u Imotskom, a spremaju se i radovi za osmi skup koji će biti krajem rujna 2025. godine.
