Subota , 15 veljače 2025

Austrougarska karta iz 1905. godine

Zemljopisne karte iz proteklih stoljeća su uvijek zanimljive jer se na njima može utvrđivati umijeće kartografa u crtanju zemljovida, uspoređivati crtež sa suvremenim zračnim snimkama tog dijela zemlje, a privlačne su i jezikoslovcima koji vide koja su naselja naznačena na karti i kako su pisana njihova imena. Što je karta starija to su podaci različitiji u odnosu na današnje stanje jer su u međuvremenu neka naselja nestala, druga nastala, a dio ih je promijenio ime.

Jedna od takvih karti nastala je u Austrougarskoj monarhiji – tiskana je u Beču 1905. pod imenom “Generalkarte von Dalmatien, Bosnien, der Hercegovina und Montenegro” u knjizi Die Forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und der Hercegovina (Wien, 1905.) autora Dimitza Ludwiga. Karta je nacrtana u omjeru 1:750.000, veličine 60×80 cm. Vjerojatno ju je nacrtao naš poznati povjesničar Vjekoslav Klaić (1849-1928).

Ta povijesna karta hrvatske Dalmacije pretiskana je i u vrijednoj knjizi – zborniku Lov u hrvatskoj Dalmaciji od prapovijesti do 21. stoljeća autora Mladena Vidovića (MH Split, 2007.). Zbog pomanjkanja prostora na njoj nisu mogla biti upisana imena svih naselja, ali je zanimljivo kako su neka zapisana: na mjestu Slivna upisano je ime Crkvina (što je lokalitet između Slivna i Žlibine), Nenadić na mjestu Vinjani, Babić gdje su Studenci, Munitić na mjestu Grabovca, Uljane su današnje Ugljane, Drinovci su Drinovce, Duare je staro ime za Zadvarje, planina Kozjak je Kozik… U kutu karte naveden je broj stanovnika u dalmatinskim mjestima 1900. godine: Split 114.687, Sinj i Vrlika 51.298, Imotski 36.737, Makarska i Vrgorac 25.588 žitelja…