BERBA GROŽĐA I PRIPREMA PODRUMA

Dolaskom mjeseca rujna, u našim krajevima počinju pripreme za glavni dio vinogradarske sezone, a to je berba grožđa i priprema proizvodnje vina. Tada vinogradari i vinari imaju pune ruke posla, gdje do izražaja dolazi njihov cjelogodišnji trud – od rezidbe, gnojidbe, prihrane te zaštite vinove loze.

Sad se posao iz vinograda prebacuje u vinske podrume, prvo što bi trebalo obaviti je čišćenje i pranje drvene, inoks, staklene ambalaže i površina, a to se najčešće obavlja kristalnom sodom. Njezina količina je oko 3 kg na 100 litara vode, bačva se napuni do 2/3 zapremine, a nakon pola sata se bačva napuni otopinom sode do vrha i tako ostavi nekoliko sati, nakon čega ide ispiranje bačve čistom vodom.

Za inoks bačve se u novije vrijeme upotrebljavaju i sredstva na bazi deterdženata, koja se nanose spužvom, a zatim ispiru naizmjenično hladnom, pa toplom vodom (Vinolux), kako bi se skinuo vinski kamen (sriješ). Ovakva sredstva nisu agresivna, ne zagađuju okolinu i biorazgradiva su. Nužno je napomenuti da se nipošto ne koriste sredstva na bazi klora, budući da ona oštećuju čelik, također se za dezinfekciju ne smije koristiti sumporasta kiselina (H2-SO3).

Priprema podruma

Nakon što smo pripremili i očistili bačve i ostalu opremu (muljače, prese, kace, itd.), potrebno je pripremiti podrumske prostorije. Neposredno prije berbe (2-3 tjedna), obvezatno moramo očistiti i pripremiti podrume za prihvat i preradu grožđa. Moderne vinarije većinom u podrumima imaju keramičke pločice, pa se u njima pranje, dezinfekcija i čišćenje znatno lakše obavlja.

Mali podrumari imaju većinom starije prostorije, koje zahtijevaju više rada kako bi se grožđe preradilo na najbolji način. Tu je potrebno svake godine okrečiti zidove, kako bi se izvršila dezinfekcija podruma, te uklonili strani mirisi. Krečenje vršimo tako da na 10l vode stavimo kilogram živog vapna i 200 grama sumpora u prahu, otvorimo prostoriju preko dana da se što prije osuši.

Nakon sušenja poželjno je prskanje 5% otopinom modrog kamena radi sprječavanja stvaranja plijesni. Nekoliko dana prije berbe treba odraditi i paljenje sumpornih traka u podrumu, čime se vrši završna dezinfekcija i uklone vinske mušice. Kada smo sve te pripreme odradili slijedi određivanje rokova berbe.

Berba

Berbu vršimo kad grožđe dosegne svoju tehnološku zrelost, jer tada njegov sastav i osobine najviše odgovaraju njegovoj namjeni, a to je proizvodnja vina u našim krajevima.

Najbitniji parametri koji se koriste za određivanje optimalnog roka berbe su količina šećera i kiseline u grožđu. Berba se najčešće obavlja kada se nakon dva uzastopna mjerenja šećeri ne povećavaju,a kiseline ne smanjuju. Za praćenje šećera se koristi u vinogradima optički uređaj, tzv. refraktometar. Sadržaj kiselina određujemo kemijskim metodama u laboratoriju. Kad se svi parametri poslože, i vremenske prilike dopuste, kreće se s berbom koja se obavlja u pravilu po sunčanu vremenu, bez oborina, čim ujutro prestane rosa.

Poželjno je, kada temperature porastu, napraviti pauzu, te nastaviti opet u popodnevnim satima. Berbu je najbolje odraditi u plastične gajbe, koje su šupljikaste sa strana, a pune na dnu radi curenja mošta. Plastične vreće su izrazito nepovoljne za berbu jer u njima grožđe često oksidira, ugrije se, pa je potrebno hlađenje mošta kasnije.

Nakon berbe

Nakon što je obrano, grožđe je potrebno preraditi u roku nekoliko sati kako bi se zadržala sva bitna svojstva

Dok je bila Vinarija Imota uglavnom bi se prema njima ravnao početak berbe grožđa-odnosno jematva. Sada imamo na području Imotskog oko 15 malih vinarija čiji ukupni kapacitet prerade i skladištenja vina nije ni deseti dio kapaciteta Imotina vinarije.

Pretpostavlja se da imotsko vinogorje ima oko 800 hektara vinograda ili 6 milijuna trsova. 90 posto je autohtona vinska sorta kujundžuša. Dobra turistička sezona priličito je ispraznila imotske podrume, tako da se puno očekiva od ovogodišnje jematve.