Imotska krajina Medij s iskustvom
Već krajem 19. stoljeća započele su migracije Hrvata u Njemačku. U Njemačkoj je prije Drugog svjetskog rata bilo malo Hrvata. Radili su kao obični radnici u rudarstvu i industriji. U to vrijeme Hrvati su ponajviše iseljavali u prekooceanske zemlje. Tijekom Drugoga svjetskog rata u Njemačkoj se susreću Hrvati, tzv. „fremdarbajteri”, a nakon sloma nacizma nastavili su živjeti u Njemačkoj. Uz njih se susreću i oni Hrvati koji su se neposredno nakon Drugoga svjetskog rata našli u izbjegličkim logorima u Njemačkoj, a kasnije su pronašli zaposlenje u rudnicima i drugim privrednim djelatnostima. I Hrvati iz izbjegličkih logora iz Austrije i Italije sve su više pronalazili egzistenciju u Njemačkoj. Najveći ih je broj pak pristigao na tzv. „privremeni rad“ u Njemačku šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, poglavito nakon što je 12. listopada 1968. potpisan sporazum između SR Njemačke i SFR Jugoslavije o uvozu radne snage. Tijekom i nakon Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zamjetan je i izbjeglički val Hrvata koji su utočište našli i u Njemačkoj. Do novoga, zasigurno i najpogubnijega hrvatskoga iseljeničkog vala u Njemačku došlo je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., jer se tada iseljavaju cijele obitelji i mlađa školovana populacija. Nažalost, taj je proces još uvijek u tijeku iako nešto slabijeg intenziteta.
- Stanovništvo SR Njemačke i broj katolika u Njemačkoj
SR Njemačka sastoji se od šesnaest saveznih zemalja, od kojih su tri samostalni gradovi (Baden-Württemberg, Bavarska, Berlin, Brandenburg, Bremen, Hamburg, Hessen, Macklenburg-Vorpommern, Donja Saska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Falačko Porajnje, Saarland, Saska, Saska-Anhalt, Schleswig-Holstein i Tiringija).
Prema podacima njemačkoga Saveznoga statističkog zavoda iz Wiesbadena s nadnevkom 30. rujna 2021., u Njemačkoj je živjelo 83.222.442 stanovnika, od čega je 31. 12. 2021. stranaca prema popisu stanovništva 10.887.345., a prema Središnjem registru stranaca (AZR) bilo ih je 11.817.790. U Njemačkoj je 2021. bilo 22.311.000 osoba s migracijskom pozadinom, ili skoro svaka četvrta osoba. Njemačka je ujedno druga europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u Europskoj uniji te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. U odnosu na sadašnje podatke, valja podsjetiti kako je s nadnevkom 1. prosinca 1871. u Njemačkoj (Deutsches Reich) bilo 41.059.000 stanovnika, od čega je 207.000 stranaca.
- Podaci o broju osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj
2.1. Podaci njemačkoga Saveznoga statističkog zavoda iz Wiesbadena (www.destatis.de)
Kako bi se dobio stvarni uvid u stanje doseljavanja osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačku, važno je podsjetiti na stanje u posljednjih dvanaest godina – od 2010. do 2021. Donosimo ukupno stanje po godinama u tome razdoblju i koliko je od ukupnog broja muškaraca, a koliko žena.
31.12. 2010: – 220.199 (M. 106.974; Ž. 113.225)
31.12. 2011. – 223.014 (M. 108.532; Ž. 114.482)
31.12. 2012. – 224.971 (M. 109.739; Ž. 115.232)
31.12. 2013. – 240.543 (M. 119.164; Ž. 121.379)
31.12. 2014. – 263.347 (M. 134.339; Ž. 129.008)
31.12. 2015. – 297.895 (M. 155.543; Ž. 142.352)
31.12. 2016. – 332.605 (M. 175.680; Ž. 156.925)
31.12. 2017. – 367.900 (M. 196.365; Ž. 171.535)
31.12. 2018. – 395.665 (M. 212 020; Ž. 183.645)
31.12. 2019. – 414.890 (M. 222.065; Ž. 192.825)
31.12. 2020. – 426.845 (M. 227.665; Ž 199.180)
31.12. 2021. – 434.610 (M. 231.350; Ž. 203.260)
S obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva Republike Hrvatske, najveći broj tih osoba su hrvatske nacionalnosti. Usporedbe radi može se zaključiti kako je broj osoba s državljanstvom Republike Hrvatske 2021. u odnosu na 2010. veći za 214.411.
Ujedno valja podsjetiti kako je 31.12.2021. osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovini u Njemačkoj 222.065 (M. 116.215; Ž. 105.855). Valja podsjetiti kako ih je 31.12.2010. u Njemačkoj bilo 152.444 (M. 78.483; Ž. 73.961), što je 2021. u odnosu na 2020. više za 69.621.
2.2. Osobe s državljanjstvom Republike Hrvatske sa stanjem 31. 12. 2021. u Njemačkoj po njemačkim saveznim zemljama
Kako je već istaknuto, ukupan broj osoba s državljanjstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj sa stanjem 31.12.2021. bio je 434.610. U nastavku donosimo broj osoba s državljanstvom Republike Hrvatske s tim nadnevkom u njemačkim saveznim zemljama:
Baden-Württemberg – 126.110
Bayern – 131.155
Berlin – 15.045
Brandenburg – 1.075
Bremen – 1.590
Hamburg – 6.695
Hessen – 57.075
Mecklenburg-Vorpommern – 810
Niedersachsen – 12.095
Nordrhein-Westfalen – 57.405
Rheinland-Pfalz – 15.720
Saarland – 1.470
Sachsen – 1.980
Sachsen-Anhalt – 1.590
Schleswig-Holstein – 3.730
Thüringen – 1.075
- Podaci o broju katolika u Njemačkoj
Prema podacima Njemačke biskupske konferencije u Njemačkoj je 31. prosinca 2020. bilo 22.193.347 katolika. Strani katolici u Njemačkoj potječu iz oko 200 zemalja, a okupljaju se u oko 450 zajednica drugih materinskih jezika u 35 jezičnih skupina. U tim zajednicama djeluje gotovo 500 svećenika i redovnika koje su u pastvu u Njemačku uputile njihove domovinske biskupske konferencije ili redovnički poglavari. Među katolicima drugih materinskih jezika u Njemačkoj najbrojnije su poljske, talijanske, hrvatske, austrijske, rumunjske, portugalske, španjolsle i druge skupine. Zajednice drugih materinskih jezika za migrante predstavljaju zajedništvo i životni prostor u kojem njeguju svoje posebnosti na svom jeziku i u svojoj vjerskoj tradiciji, a sve s ciljem očuvanja svoga kulturnog i vjerskog života i identiteta. Te su zajednice dio mjesne Crkve u Njemačkoj te svojom posebnošću i bogatim vjerskim životom obogaćuju i domaću mjesnu Crkvu.
Prema podacima Katoličke Crkve u Njemačkoj katolika samo s državljastvom Republike Hrvatske i državljanstvom Bosne i Hercegovine bilo je 306.889 sa stanjem 30.06.2021. Katolika koji su imali državljanstvo SR Njemačke kao prvo i državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao drugo bilo je 58.716, a to je ukupno 365.605. Prema ukupnim podacima stanje katolika u Njemačkoj prema crkvenim statistikama s 1. i 2. državljanstvom Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, bivše Srbije i Crne Gore (po starom ključu), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Jugoslavije (po starom ključu) i Kosova sa stanjem 30.06.2020. je ukupno 396.599, od čega nisu svi Hrvati.
Valja upozoriti na činjenicu da se jedan broj Hrvata u Njemačkoj zbog plaćanja crkvenog poreza ne prijavljuju katolicima, a onda se kao takvi i ne vode u statistikama Katoličke Crkve jer se ne smatraju njezinim članovima.
4. Koliki je stvarni broj Hrvata u Njemačkoj s državljanstvom Republike Hrvatske?
Na ovom pitanje je teško dati potpuno točan odgovor. Prema podatcima njemačkog Saveznog statističkog zavoda iz Wiesbadena od 31. prosinca 2021. osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj je bilo 434.610 (M. 231.350; Ž. 203.260). S obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva Republike Hrvatske, najveći broj tih osoba hrvatske je nacionalnosti. Usporedbe radi, može se zaključiti kako je broj osoba s državljanstvom Republike Hrvatske 2021. (31.12.2021. – 434.610) u odnosu na 2010. (31.12.2010. – 220.199) veći za 214.411.
Prema podacima Katoličke Crkve u Njemačkoj sa stanjem 30. lipnja 2021. bilo je katolika s državljastvom Republike Hrvatske i državljanstvom Bosne i Hercegovine 306.889. Katolika koji su imali državljanstvo SR Njemačke kao prvo i državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao drugo bilo je 58.716, a to je ukupno 365.605. Ovdje valja još jednom podsjetiti kako se jedan broj Hrvata u Njemačkoj ne prijavljuje katolicima zbog plaćanja crkvenog poreza ili nekih drugih razloga, kojima tada prestaju prava i obveze u Katoličkoj Crkvi. Točnije tako prestaju biti njezini članovi, a često toga nisu ni svjesni.
Prema ukupnim podatcima stanja katolika u Njemačkoj prema crkvenim statistikama s prvim i drugim državljanstvom Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, bivše Srbije i Crne Gore (po starom ključu), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Jugoslavije (po starom ključu) i Kosova ukupno je 396.599 katolika, od čega nisu svi Hrvati. Ako se prethodno iznesenim podacima doda i broj Hrvata iz drugih područja bivše države, kao i broj osoba koji se osjećaju Hrvatima, a imaju samo državljanstvo SR Njemačke, kao i broj djece stranih roditelja koja od 2000. svojim rođenjem u Njemačkoj u velikom broju stječu njemačko državljanstvo, može se pretpostaviti da je u Njemačkoj danas više od 600.000 Hrvata.
Dr. sc. Adolf Polegubić
