Ponedjeljak , 15 srpnja 2024

Imotski akademici i književnici

Uspjeh u životu se može mjeriti raznim kriterijima, a postignuća u stručnom radu i poslovnoj karijeri u pravilu se odražavaju društvenim potvrdama tijekom školovanja i studija, koji traju cijeli život, te općepriznatim rezultatima i visokim dometima u kreativnom, znanstvenom i umjetničkom stvaralaštvu. Tako ljudi postaju cijenjenim doktorima svoje struke, profesorima ili akademicima…

Akademija je jedna od najuglednijih istraživačkih, znanstvenih, obrazovnih ili umjetničkih ustanova kojoj riječ potječe od antičkog gaja, prozvanom po grčkom junaku Akademu. Prvu filozofsku akademiju utemeljio je Sokrat, a Hrvati su već u 16. stoljeću imali prve akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi. U Austro-ugarskoj monarhiji u Zagrebu je 1861. godine osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koja je od 1942. do 1945. nosila ime HAZU, zatim ponovno JAZU, a od 1991. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja ima 9 razreda pri kojima djeluju brojni zavodi i kabineti diljem cijele Hrvatske. HAZU ima najviše 160 redovitih i do 160 dopisnih članova, do 100 članova suradnika te izvanredne i počasne članove (najčešće nobelovci iz inozemstva).

16. svibnja 2024. na izbornoj skupštini HAZU-a izabrano je 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika. HAZU danas ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 327 članova, od toga 57 žena. Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Najmlađi izabrani akademik je 49-godišnji Nikola Basarić.

S obzirom na uspjehe Imoćana na brojnim poljima ljudske djelatnosti, malo je imotskih sinova bilo redovitim članovima Akademije. Prvi je bio geograf Josip Roglić (Župa Biokovska, 1906. – Zagreb, 1987.) za vrijeme bivše države Jugoslavije, a članovima HAZU-a bili su liječnik Vladimir Luetić (Imotski, 1927. – Zagreb, 2000.) i kiparica Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 1933. – Zagreb, 2023). Danas je jedina, već šest godina redovita članica HAZU-a “naše gore list” liječnica Mirna Šitum, akademkinja u Razredu za medicinske znanosti, rođena 1962. u Cisti Provo. Od 1997. dopisnim članom HAZU-a je liječnik Luka Milas, rođen 1939. u Zmijavcima, koji živi u SAD-u.

Donedavni predsjednik HAZU-a bio je liječnik akademik Zvonko Kusić, rođen 1946. u Zagrebu, podrijetlom iz Grabovca koji je tada bio u sastavu imotske općine.

Spomenimo da je istaknuti farmaceut Dragan Hazler (1930-2022.) u švicarskom gradu Baselu 1978. osnovao HAZUD – Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u dijaspori, koja je 2012. preimenovana u Hrvatsku akademsku zajednicu Domovine i Dijaspore sa sjedistem u Dugom Selu (i od čijeg se djelovanja HAZU ogradio), a njezin član je pjesnik Mario Bilić.

Imotski književnici

Mnogo je više Imoćana u strukovnim književnim udrugama. Od živućih autora, najstariji pjesnik Petar Gudelj (1933.) ne želi biti članom ni jedne cehovske udruge, a u Društvu hrvatskih književnika, osnovanom 1901., trenutačno je dvanaest pisaca podrijetlom iz Imotske krajine, premda ih ima još koji zaslužuju članstvo u DHK-u. Doduše, ti pisci žive uglavnom u većim gradovima (Zagrebu i Splitu), a samo Ante Žužul Marinović u rodnim Grubinama. No svi se oni nađu u zavičaju na piću barem za Veliku Gospu ili neki drugi blagdan. Članovi DHK-a abecednim redom su Ivan Babić (1961.), Mario Bilić (1963.), Dalibor Cikojević (1965.), Nikola Kujundžić (1948.), Vedran Kukavica (1965.), Mate Maras (1938.), Mate Matišić (1965.), Dino Milinović (1959.), Jozo Mršić (1943.), Miro Radalj (1966.), Mladen Vuković (1958.) i Ante Žužul Marinović (1946.). Dakle, čak trojica su rođena 1965. godine!

Zanimljivo je da su u DHK-u čak četiri člana iz općine Lovreć (Babić, Cikojević, Maras i Milinović), a iz općine Podbablje trojica (Kujundžić, Vuković i Žužul), te da su iz istog malog mjesta Studenci čak tri pisca: Babić, Cikojević i Maras, dok su Vuković i Žužul iz još manjih Grubina, što je vjerojatno rijetkost u cijeloj Hrvatskoj.

U Hrvatskom društvu pisaca, osnovanom 2002., članom je Ante Tomić (1970.), a u Društvu hrvatskih književnika Herceg Bosne, osnovanom 1993. sa sjedištem u Mostaru, živući članovi su Ivan Babić, Mario Bilić, Ivan Bitanga Šujan, Mate Buljubašić, Jozo Joko Milinović i Mladen Vuković.