Imotska krajina Medij s iskustvom
Spomenici se najčešće podižu znamenitim i dragim osobama ili značajnim povijesnim događajima u obliku predmeta ili građevine. Najčešće su to nadgrobne ploče ili spomen ploče s prigodnim tekstom o umrloj osobi, ili kip (ili reljef) koji podsjeća na željenu osobu, veličine koja varira od poprsja (biste) do spomenika u prirodnoj ili nadnaravnoj veličini osobe ili bića kojemu dižemo spomen. Spomenici mogu biti izrađeni od kamena (običnog, ili kvalitetnijih vrsta – mramora, granita…), betona, gipsa, gline, metala (najčešće bronce), drva, stakla, plastike i raznih drugih materijala.
U Imotskoj krajini postavljeni su spomenici u prirodnoj veličini pjesniku Tinu Ujeviću (u Imotskom i Krivodolu), Franji Tuđmanu (na Kamenu Mostu i u Runovićima), fra Stipanu Vrljiću i Gospi (ispred imotske crkve svetog Franje), Gospi od Puta (u Lovreću), fra Anđelu Udiljku (u Studencima), galantaru Matanu (pred trgovačkim centrom u Glavini Donjoj)… Brojna poprsja svećenika, umjetnika, branitelja, političara i drugih dragih nam osoba nalaze se na našim grobljima ili malim trgovima u većim naseljima. Premda bi i neke iskresane kamene krune na našim čatrnjama po našim brdskim selima mogle biti spomenikom vodi.
No, u ovom trećem tisućljeću počeli smo podizati i neuobičajene spomenike – životinjama, oruđima… U nedjelju, 9. listopada 2022. na Progonu kod Vrljike u Zmijavcima je podignut vodoskok sa žabom isklesanoj u kamenu (nismo prvi, spomenik žabi postavljen je u Karlovcu 2008. godine). Kip težak 2 i pol tone izradio je Branko Šućur.
No, petnaestak godina ranije dobili smo i spomenik magarcu (koji ukrašuje i više mjesta u Dalmaciji). Tako je Bože Abramović od metalnih otpadaka iz očeve limarske radionice u Biorinama sastavio skulpture kovača, djeda sa štapom, nogometaša, ali i magarca i krokodila…
U eko selu Grabovci u naselju Podi (Proložac Gornji) 12. kolovoza 2009. postavljen je spomenik mašklinu (krampu) u spomen na žuljeve naših pređa i hektolitre znoja koje su prolili kršeći krš i stvarajući plodnu zemlju na prehraniti se. Ispod mašklina uklesani su stihovi: “Znojna čela, žuljevite ruke odhraniše sinove i unuke.” Škrti dočići zemlje nastali su krčenjem krša u ljutom kamenjaru i uspjeli su othranili brojne naraštaje. Veliki mašklin zaboden u tvrdi kamen simbolizira i snagu i odlučnost imotskih brđana, kojima je mukotrpni rad bila svakodnevica – kaže nam poticatelj oživljavanja eko-sela Mićo Grabovac. Spomenimo da je spomenik motici (u nadnaravnoj veličini, od željeza i s drvenim držakom), rad Stanislava Bavčevića, podignut 2006. godine na ulaz u Split, u predgrađu Pujanki.
E, ali zato ćemo uskoro na sjeveroistočnom izlazu iz Imotskoga dobiti kameni spomenik mercedesu, prvi u svijetu i valjda nas nitko neće preduhitriti!
