Imotski umjetnici na izložbi u Galeriji Stećak u Kleku

Mladen Vuković 12. kolovoza 2024.

Nakon izložbe skulptura naslovljene ”VIII. postaja križnog puta – Isus tješi jeruzalemske žene” akademske kiparice Dijane Ive Sesartić, u Galeriji ”Stećak” u Kleku otvorena je izložba „Hrvatski književnici u djelima hrvatskih kipara iz zbirke ljevaonice umjetnina Ujević“, koja se može pogledati do 31. kolovoza 2024. godine.

Uz predstavnike Općine Slivno Ravno, otvorenje izložbe pozdravili su književnik i utemeljitelj Galerije Stećak Stjepan Šešelj i Nikica Ujević, voditelj Ljevaonice umjetnina Ujević i jezikoslovac Domagoj Vidović, a u glazbenom dijelu ljubavne narodne napjeve pjevao je ženski zbor KUD-a „Sveti Stipan“ iz Opuzena.

Izloženo je 28 portreta, medaljona i kipova hrvatskih književnika u malom formatu, izlivenih u bronci, nekoliko u aluminiju te jedan u gipsu, a riječ je uglavnom o predlošcima za neke buduće javne spomenike (u prirodnoj veličini) velikana naše književnosti. Ne favorizirajući ni jednoga kipara, u katalogu su fotografije svih 28 izložaka na kojima su portretirani sveti Jeronim, državnik Franjo Tuđman te hrvatski književnici Marko Marulić, August Šenoa, fra Grgo Martić, Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Nikola Šop, Tin i Mate Ujević, Antun Branko Šimić, Mak Dizdar, Jure Kaštelan, Matko Peić, Benjamin Tolić, Stipan Šešelj i Nikola Kujundžić. Neki su pisci predstavljeni s više skulptura, primjerice Krleža s četiri, a Matoš i Tin po tri brončana odljeva. 24 je autor(ic)a kipova: Goran Balić, Mile Blažević, Kruno Bošnjak, Stjepan Divković, Dragan Dužević, Nikola Džaja, Stjepan Gračan, Ivan Branko Imrović, Robert Jozić, Zoran Jurić, Ivan Kožarić, Tomislav Kršnjavi, Kuzma Kovačić, Josip Marinović, Duje Matetić, Mladen Mikulin, Tomislav Ostoja, Josip Poljan, Vanja Radauš, Stipe Sikirica, Ante Strinić, Marija Ujević, Petar Ujević i Miro Vuco.

„Izloženi portreti hrvatskih književnika naglašene su figuralne formacije (stojeća – sjedeća figura) u dinamičkoj modelacijskoj retorici, a ponegdje morfološki disciplinirane geometrijskom sastavnicom. Treba podsjetiti da su neke portretne skulpture skromnog formata izvedene u monumentalnom formatu u bronci. Izložba nas informira da portret i portretiranje jesu kiparski zadatak kako po narudžbi, možda usmjeren propozicijama javnog natječaja, a dobro je ako njegovo oblikovanje pokreće osobni umjetnički impuls. Krajnosti su vulgarna uslužnost realizmu i pretjerana autonomnost kiparskih sredstava (ravnodušna vizualizacija) koje ova zbirka ne uvažava. Također, izložba portreta hrvatskih književnika motri nas smirenom optikom plastične ravnoteže – kojom odmjeravamo bitak kiparski uspostavljen na dijalogu književnik-kipar sažet autorskom inačicom portretista u fizičku i duševnu prisutnost portretiranog. Tu zapažamo dragocjenost zbirke „Ljevaonice umjetnina Ujević”, njezinu važnost za studijski pristup povjesnici hrvatskog kiparstva, uglavnom u bronci i aluminiju prezentiranom. Naši su književnici ipak u plemenitosti kiparske forme zaustavili trajanje u našem trenutku postojanja kada još možemo prepoznati brončani humanitet njihove ljudske pojave.“ – ističe u katalogu izložbe Danijel Žapčić.

Ljevaonicu umjetnina Ujević u Zagrebu utemeljio je 1982. Damir Ujević, a njegov poziv suradnje s kiparima u izradi brončanih spomenika nastavlja sin Nikica Ujević. Od 1992. ovo je sedamnaesta izložba skulptura iz njezine zbirke. Ususret Uskrsu, u ožujku ove godine u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu iz svoje su zbirke izložili javnosti 57 umjetnina sakralne tematike.

Voditelj Ljevaonice umjetnina Nikica Ujević

U turističkom mjestu Klek, koje je se prvi put spominje 1322. godine, danas su dvije galerije, a Galeriju Stećak u negdašnjoj mlinici za maslinovo ulje 1980. godine osnovali su Stjepan Šešelj i šestorica istaknutih hrvatskih slikara. 1991. utemeljena je Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, pri kojoj Galerija Stećak nastavlja samostalno raditi i godišnje priredi i po dvije izložbe, tako da je do sada u toj maloj prizemnici odmah uz more, s prekrasnim pogledom na Pelješki most, izlagalo osamdesetak likovnih umjetnika iz Hrvatske te BiH.

Kruno Bošnjak: Franjo Tuđman

IMOĆANI NA IZLOŽBI

Ne mogu se zanijekati zavičajni korijeni pa s Ljevaonicom umjetnina Ujević surađuju i imotski kipari, koji su zastupljeni i na ovoj izložbi. Marija Ujević izradila je kip Miroslava Krleže te leksikografsku Nagradu “Dr. Mate Ujević”; Kruno Bošnjak autor je biste Franje Tuđmana (brojne verzije postavljene su diljem Hrvatske, tako i u Prološcu i Lovreću) i spomenika Jure Kaštelana; Petar Ujević izradio je svoju verziju kipa Miroslava Krleže; Ante Strinić autor je skulpture Marka Marulića (i poprsja koje je postavljeno u Punta Arenasu u Čileu). Na izložbi su i Imoćani u bronci koje je izradilo više kipara, Tina Ujevića čak trojica: Robert Jozić, Duje Matetić (reljefni medaljon) i Miro Vuco (predložak za spomenik u Zagrebu). Mladog Nikolu Kujundžića portretirao je kipar Josip Marinović.