Sedamdesetak knjiga u izdanju “Imotske krajine”

“Imotska krajina” prošle je 2020. godine napunila pola stoljeća izlaženja, a ove 2021. godine se napunjava 40. obljetnica pokretanja izdavačke djelatnosti.

Glasilo Imotska krajina počelo je kao dvotjednik izlaziti 1. ožujka 1970. godine, nakon sloma Hrvatskog proljeća od veljače 1972. do 1. siječnja 1973. ne izlazi, a od tada redovito se tiska do danas, prešavši u Domovinskom ratu u mjesečni, kasnije u dvomjesečni ritam, a u pomanjkanju novca taj se ritam tiskanja katkada odužio i na nekoliko mjeseci.

Imotska krajina do sada je u vlastitoj nakladi ili u suizdanju s drugim nakladnicima objavila sedamdesetak knjiga, uglavnom zavičajnih autora, desetak pisaca su iz drugih krajeva. Prva knjiga koju je tiskala u svom izdanju 1981. bila je studija Mije Milasa Asan-aginičin zavičaj o našoj u svijetu najpoznatijoj narodnoj pjesmi u desetercu, koja je spjevana u Imotskoj krajini. Naklada je bila čak tri tisuće primjeraka i sve je odavno rasprodano. Ubrzo je utemeljena i zavičajna knjižnica Ta Imota (tako se Imotski prvi put spominje na grčkom jeziku u djelu De administrando imperio bizantinskog cara konstantina VII. Porfirogeneta oko 950. godine. Prva izdanja u toj knjižnici potpisali su Dinko Štambak, Daniel Kokić, Jure Ujević, Josip Margeta, Ivo Šućur, Vladislav Perić… i do danas je tiskano 46 naslova.

Navedimo neke knjige koje su tiskane izvan te biblioteke u proteklih petnaestak godina, poneke i u suizdanju s drugim nakladnicima. Mijo Milas objavio je 2016. još jednu knjigu o slavnom hajduku Hajdučka legenda Andrija Šimić, a dvije godine kasnije Mladen Vuković i Stipan Bakota studiju Asanaginica iz Zabiokovlja. Dva naslova posvećena su Anti Bruni Bušiću, Ivan Vujević napisao je studiju Mučenik i vizionar Bruno Bušić – Svjedočenje vremena, a Mladen Vuković priredio je izbor pjesma posvećen tom domoljubu: Ante Bruno Bušić bard i mučenik hrvatskog državotvorja. Ante Čelan Gaganić napisao je prvu monografiju o našim slavnim glazbarima: Imotski kroz Gradsku glazbu, a Vlade Vicić knjigu sjećanja na svoje djetinjstvo Najlipše je misto moje.

Dvije knjige su objedinile tekstove Krunoslava Zujića – Imotski kazališni amateri i Dobri duh imotske kulture (posthumna monografija). Smiljko Šagolj napisao je priručnik Povijest filmskog i TV izvješćivanja, a fra Ivan Jukić studiju O Tinu, Gotovcu, Twainu i religijskom fenomenu. Jedno od novijih izdanja moglo bi poslužiti i u nastavi hrvatskog jezika, Verica Čondić-Bijader zapisala je više pučkih priča, predaja i poslovica u knjizi Zrnca narodne mudrosti. Dvije knjige govore o udrugama Nada i Dalmatinski samac Nedjeljka Babića Gangstera: U prostorima nade i Voli te Gangster.

Tiskano je i nekoliko knjiga proze i romana: Mara Ožić-Bebek: Zovem se Donna, a ti? (foto slikovnica za djecu), Ceda Marinković: Buol iz dušie i storih kartulinah (bračka, bolska čakavica), Miljenka Koštro: Biti Viktor. Imoćani su jaki i kroz humoristično pero, evo još nekoliko zbirki aforizama, viceva i anegdota: Ante Kokić: Tempikove kljuke (posthumno), Anđelko Mrkonjić: Strikanove buleskerije netijaku (tri dopunjavana izdanja),Tomislav Božinović Talija me progoni, a Mara Ožić-Bebek objavila je dvije takve zbirke: Marine mrđalice i Sovin smiješak.

Na koncu evo popisa još dvadesetak knjiga stihova u izdanju Imotske krajine:

Fra Vjeko Vrčić: Labuđi pjev

Stipan Medvidović: U krvavoj pjeni

Mila Đekić: Svjetlucava krila

Augustin Kujundžić: U svjetlu ukazanja

Snježana Jelinić: Put budnosti

Ivan Vujević: Hrvatska u srcu sina

Ivan Vujević: Majka   

Ivan Patrlj: U spomen

Ivica Šušić: Lišnjak

Vinko Pavić: Prostirka od rana             

Mirko Anić: Dah zavičaja      

Mate Buljubašić: Hrvatski kameni ratnici

Ante Biočić: O starini snivam

Tina Maršić: Nenaslovljeno postojanje

Ceda Marinković: Nostalgija čuvar baštinjenog

Ilija Kutleša: Nagni se naprijed

Matko Džaja: Srcem prebirući

Miljenka Koštro: Čarolija svitanja

Pejo Šimić: Između svjetla i tame

Danica Bartulović: Kudija i vrteno

Ivan Bitanga Šujan: Pjesme

Ivan Bitanga Šujan: Berači svjetlosti