Imotska krajina Medij s iskustvom
Nije svako zlo za zlo, pa je vrijeme velepošasti koronavirusa, kada se zbog epidemioloških mjera znatno manje družimo u javnosti, pa je zagrebački publicist i odvjetnik Tomislav Jonjić prionuo prelistavanju svojih starih članaka i tekstova te ih počeo uknjižavati. Tako je u nakladi zagrebačke kuće Trpimir upravo objavljena deveta knjiga Tomislava Jonjića SATELITI, LAKAJI & JANJIČARI u kojoj je sabrano više od stotinu političkih ogleda i zapisa o društvenim i kulturološkim događanjima u Hrvatskoj, a koje je autor objavio najviše u Političkom zatvoreniku te Imotskoj krajini, Vjesniku i Maruliće od 1996. do 2021. godine.
Tridesetgodišnje bilješke o aktualnim temama demokratske Hrvatske, suverenizmu i jugoslavenstvu, starim i novim garniturama hrvatskih političara Jonjić je sabrao i u svojim prošle godine objavljenim knjigama Hrvatska kronika: Minijature o hrvatskoj politici 1996.-2020. (Zagreb, 2020.), Sto knjiga i jedan film (Zagreb, 2020.) te Trgovci hrvatskim kožama: Polemike o nacionalnoj povijesti XX. stoljeća (Zagreb, 2021.), a pred tiskom su vjerojatno do konca ove godine još tri: Dnevnik čitanja, zatim Hrvatskom uzvodno i Uz dlaku. Protuustavna zabadanja jednog autsajdera (polemike).
Tekstovi u knjigama nisu mijenjani u odnosu kada su prvotno objavljeni, usklađen je samo pravopis, napominje autor priznajući da je ponekad možda i griješio u prosudbama, ali oni bez ikakve sumnje svjedoče o stalnosti cilja i nepromjenljivosti mjerila. Nikad ih nije pisao kao nezainteresiran, ravnodušan i emocionalno neangažiran promatrač, nego uvijek i neizostavno kao onaj kojega pitanje opstanka, sudbine, položaja i zrelosti hrvatskoga naroda zanima kao ključno, najvažnije pitanje vlastite sudbine i vlastitog identiteta. Na kraju knjige je popis više stotina hrvatskih političara i javnih osoba koji se spominju u esejima, malo ih je o kojima se pisalo u pohvalnom ozračju, jer su ti članci o nama, kako ističe Tomislav, češće naše sramote, tuge i nevolje, nego naša slavlja i ponose, i ne bi ih se površno trebalo proglasiti tek nekakvim knjigovodstvom očaja ili izvatkom iz poslovnih knjiga hrvatskog pesimizma.
Jonjić u predgovoru knjizi citira i misao Ante Starčevića, napisanu prije točno stoljeće i pol: „Ako u vreme vaših praunukah u ovom narodu bude petdeset muževah osvedočenih o svetosti slobode i zauzetih za svoj narod – mi učinismo više nego li su agitatori ikada učinili.“ Smatra da srećom imamo više muževa od tog broja, jer se hrvatski narod izborio za svoju državu: „u XX. stoljeću dva puta osovio na noge nasuprot praktično cijeloj Europi. Oba smo puta krvavo platili taj svoj neslomljivi osjećaj dostojanstva i želje da budemo subjektom, a ne objektom; drugi put, srećom, tako da smo subjektom postali i ostali, pa se, usprkos svemu, možemo nazvati konačnim pobjednicima.“
I ova se knjiga Tomislava Jonjića može besplatno preuzeti u PDF formatu na njegovoj mrežnoj stranici: www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige.html
