Imotska krajina Medij s iskustvom
Tijekom 2022. godine imotski ogranak Matice hrvatske objavio je desetak knjiga. Nekoliko ih je bilo u suizdanju s drugim nakladnicima, a o nekima smo već pisali na našem portalu. Stipe Žaja objavio je autobiografski roman Fragmenti jednog odrastanja, a Ivan Vujević zbirku duhovnih ogleda Bog koji dolazi. Nekoliko autora živi u Splitu: Ivančica Tomić Petričević objavila je drame Na rezervi i Odlazak, koje je recenzirala profesorica Divna Šušić. Umirovljena liječnica Zdenka Čorkalo autorica je romana Druga orahova ljuska i knjige zapisa o svojim prijateljima i domoljubima Susreti, a umirovljeni branitelj Milan Perin javlja se zbirkom pjesama Ranjena duša.
Lažetina deseta knjiga
80-godišnji Milan Lažeta autor je osam knjiga s tematikom ričičkih plemena (prezimena), jedne knjige s prezimenom iz sjevernijih dijelova Hrvatske, a nova deseta „Moji predci od Adama do Marijana“ je nastala kao posljedica želje za širim ili dubljim proučavanjem nasljeđa što ga je odvelo i u znanost kroz proučavanja gena. U punoj dvorani Udruge zelene i plave Sesvete, u srijedu, 28. prosinca knjigu je predstavio Mate Maras, naš poznati hrvatski prevoditelj i pjesnik, dobitnik velikog broja prestižnih nagrada.
Autor u svojoj knjizi kreće od istinskih početaka držeći kako svi imamo svoj temelj u jednom iskonskom pretku. Tako je najprije obradio biblijske prapovijesne pretke kroz Adamovo, Noino, Terahovo i Isusovo rodoslovlje. Nakon toga govori o svojim drevnim genetskim precima. Analiza uzorka sline je pokazala da autor pripada genskoj skupini ljudi haplogrupe I2a čiji je najstariji poznati predak živio na području današnjeg Iraka prije 25.000 godina. Toj genskoj skupini pripada većina Hrvata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini koji su na svoja područja iz Iraka došli prije svojih 20.000 godina. Knjiga sadrži imena i prezimena svih poznatih autorovih genetskih predaka do sedmog a negdje i do osmog i devetog koljena. Lažeta opisuje i prilaže slike kako bi objasnio i prikazao sličnosti u obiteljskoj zajednici Marijana Lažete Matina kao i sličnosti u obitelji Tihomira Lažete Milanova (autorovog) sina.
Predstavljanje je u nekoliko navrata izazvala suze u očima prisutnih a posebno emotivan trenutak za većinu prisutnih u dvorani bio je onaj u kojem autor objašnjava samu naslovnicu knjige odnosno značaj Zovnice/Zobnice. Naime, za njega a tako i za mnoge ljude iz tog kraja bremenite prošlosti, Zovnica je bila vunena torbica u kojoj se najčešće nalazio pribor za školu i komad kruha za cijeli dan. Ona ih je pratila kroz cijeli život i u njoj se zrcale njihovi često teški životni putevi – za Milana je to bio put od gladi i učenja abecede na pločici do razmjerno spokojna i bezbrižna staračkog života. Zovnica je glavna tema na koricama obje strane knjige, a za izradu i njen dizajn na knjizi zaslužna je i autorova rodica Mira Lekić Knežević kojoj se u nekoliko navrata od srca zahvalio. Program je s gitarom i pjesmom popratio Branimir Gudelj, član Klape Imota te time uvelike pridonio emotivnoj i toploj obiteljskoj atmosferi koja se nastavila duže u noć kroz druženje uz zalogaj ušćipaka, pršuta, kolača, gutljaj pića i pjesmu – javlja portal Sesvete Danas.
Jelinićeva knjiga o razvoju Zagreba
Zagrebački publicist Grga Jelinić u knjizi RAZVOJ STANOGRADNJE I OBNOVA ZAGREBA nekad i danas opisuje razvoj Zagreba kroz graditeljstvo i stanogradnju temeljem vlastitog iskustva, radeći punih pedeset godina u području graditeljstva. Knjigu su 5. listopada u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavili dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Anđelko Živković, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, dr. sc. Mladen Vedriš i autor knjige mr. sc. Grga Jelinić.
Rimčeva studija na engleskom jeziku
U maloj nakladi na engleskom jeziku (za knjižnice u inozemstvu) objavljena je knjiga profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Splitu dr. sc. Marka Rimca Making Acquisto nouvissimo: a contribution to Croatian border studies on early modern Imotski (1714-1718) – Izrada Acquisto nouvissimo: prilog hrvatskom graničarstvu o ranonovovjekovnom Imotskom (1714-1718).
U širim razmjerima, Imotski je kraj trebao poslužiti kao simbolička kompenzacija Mletačkoj Republici za goleme gubitke posjeda na južnom grčkom poluotoku Peloponezu (tj. Moreji). Jedan dalmatinski pisac objavio je poznatu rečenicu “La Repubblica aveva ceduto im regno per ima mosca” kojom su se politički cinici u Veneciji sarkastično rugali rezultatima posljednjeg rata između Venecije i Osmanlija. Iako je simbolično Serenissima uspjela obraniti Osmanlije od vrata Jadrana, Mlečani su se dugoročno povukli iz svih ratnih planova protiv Osmanskog Carstva. Porazi osmanske vladavine nad jugoistočnom Europom prvo su se dogodili u Hrvatskoj i Ugarskoj. To je rezultiralo ranim oslobađanjem velikog broja Hrvata od osmanske vlasti, ali i dugogodišnjim izostankom nastavka protuosmanske borbe. Uspjeh u protjerivanju Osmanlija postignut je oslanjanjem na kršćanske velesile (Habsburšku Monarhiju i Mletačku Republiku). Područja koja nisu osvojena u protuosmanskim ratovima, zbog mirovnih sporazuma, morala su biti vraćena pod osmansku vlast, poput Peloponeza i Beogradskog pašaluka, i tako ostala dugoročni izvor problema za Portu u (Kostantinopolu). Slični problemi bili su prisutni nakon razgraničenja u dijelovima Dalmacije, gdje smo opisali takvu situaciju s Imotskim, koja je na kraju rezultirala mletačkim osvajanjem regije. Drugdje, imala je različite povijesne rezultate, primjerice u Crnoj Gori, južnoj Grčkoj i sjevernoj Srbiji. Tamo Mlečani i Habsburgovci nisu uspjeli trajno uspostaviti svoju vlast, a osmanska vlast se nije uspjela ponovno uspostaviti. Rezultat je bila uspješna borba za osamostaljenje balkanskih država u 19. stoljeću, koje je imalo jezgru upravo na područjima neuspješne mletačke i habsburške ekspanzije. Put formiranja modernih država i modernih nacija tekao je različito, s velikim posljedicama za svaku od država koje su u idućim stoljećima nastale na ruševinama Osmanskog Carstva.
