Imotska krajina Medij s iskustvom
Civilizacijskim razvojem čovjek je ekološki sve svjesniji nužnosti čuvanja prirode, dok zbog njezina pretjeranog zagađenja ne bude prekasno.
Južni dio Hrvatske, na kojemu je krški kraj i područje Dinarida, bogat je podzemnim jamama i špiljama, mnoge s prekrasnim otaloženim vapnenačkim i dolomitnim ukrasima, silama i drugim prirodnim kamenim skulpturama u obliku stalaktita (koji vise sa stropa ili zidova špilje) i stalagmita (koji “rastu” s poda). Kada se stalaktit i stalagmit spoje nastane špiljski stup (stalagnat). Špilje su speleološki objekti čiji je prosječni nagib kanala manji od 45° u odnosu na horizontalu, a jame oni kod kojih je taj nagib veći od 45°. Lukina jama na sjevernom Velebitu, duboka 1392 metra, najdublja je jama u Hrvatskoj, a spada među dvadeset najdubljih u svijetu. Cerovečke pećine su najveće špilje u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj su do 2009. istražene 52 špilje dulje od 1000 metara, a 53 jame dublje su od 250 m, među njima ih je desetak na području Biokova. Speleolozi su do sada istražili 528 metara jama u Imotskoj krajini.
Procjene kažu da je od Istre do Dubrovnika oko 950 takvih podzemnih lokacija, koje narod zove “bezdankama”, služilo ili još služi kao odlagalište smeća i raznog komunalnog otpada.
Osnovana je građanska inicijativa „Čisto podzemlje” i uz pomoć speleologa volontera čisti se taj otpad, no u taj posao bi se trebale jače uključiti državne ustanove i nacionalni parkovi.
Špilje u Imotskoj krajini
Splitski speleolog Tonći Rađa iz udruge „Špiljar” jedan je od najboljih poznavatelja podzemnog svijeta Imotske krajine, ali i cijele Dalmatinske zagore i Hercegovine. Speleologijom se bavi već pola stoljeća i tragajući za podzemnim biološkim svijetom spuštao se i u gotovo sve imotske jame i špilje.
Nedavno je s ekipom Nova TV (emisija Provjereno) ušao u jednu od najzagađenijih podzemnih špilja, Gaćinu jamu kod Zagvozda, gdje je na dnu od stotinjak metara proteklih desetljeća ubačeno sedamdesetak kubika smeća.
Snimka iz emisije Provjereno:
Tonći Rađa spuštao se više puta u neke imotske špilje. Uskoro će ponovno u Cikovu jamu u Glavini Gornjoj. Pogledajmo impresivnu ove godine snimljenu foto galeriju tih speleoloških pothvata i ljepote koje je priroda tijekom tisućljeća stvorila u njima. Kučja jama u Dubravi u Poljicima, kod Šušnjara i Antunovića, ima oznaku “Pločica: 726-0651”:
Jama u Dubokom docu u zaseoku Patrlji u Podbablju ima oznaku 726-0602, Tonći ju je sa svojom ekipom posjetio 6. 11. 2004., vodič je bio Ivan Gabelica Ićo, te 3. 9. 2022. kada je vodič bio Ljubomir Gudelj. Duboka je pedesetak metara, ima lijepih siga, a na pedesetak metara vidjeli su i špiljske mrave, što je rijetkost:
U planini Osoje Rađa se ovog ljeta spustio u Milanovu jamu u Slivnu, jamu u Kraljine vrtače u Dobrinčima, a u Pružinoj špilji kod Zagvozda snimljen je i neobični veliki vodeni kukac.
U špilji Zovnjača u Poljicima bio je s kolegama speleolozima 1981. i ove 2022. godine:
