Imotska krajina Medij s iskustvom
Ogranak Matice hrvatske u Imotskom bio je u protekla tri desetljeća prepoznatljiv po natprosječnom broju objavljenih naslova, ponekih godina čak i po petnaestak. No, ova godina je za imotske matičare bila osobito tužna, jer je proljetos preminuo dugogodišnji predsjednik Milan Glibota. 26. srpnja održana je izborna Skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo Ogranka s profesorom Dragutinom Stjepanom Koštrom na čelu.
Tijekom ove 2024. godine objavljeno je (samo) sedam knjiga, neke i u suizdanju s drugim udrugama i društvima. Šest je zbirki poezije te jedna publicistička knjiga.
U povodu 100. obljetnice rođenja pučkog pjesnika Ivana Ike Karina “Krtičića” (1924-1995) objavljena je njegova posthumna prva zbirka Ikina pismarica u kojoj su sabrane njegove šaljive deseteračke zavičajne i gastarbajterske pjesme koje je objavljivao u Imotskoj krajini osamdesetih godina prošlog stoljeća u popularnoj rubrici Stričeva besida Krunoslava Zujića. U knjižici je prvi put tiskana i Ikina pjesma u 740 stihova o Gospi Međugorskoj, koju je spjevao 1984. godine i ostala je u rukopisu sve do ove godine.
Umirovljeni hrvatski branitelj Frano LIvajić objavio je šestu zbirku stihova Arx in monte s domoljubnim pjesmama, mahom u vezanom stihu i sonetu, a u prvom od tri ciklusa opjevao je sve imotske župe i njihove stolne crkve. “Izmjenjuju su u ovoj zbirci, pisanoj skladno i nenametljivo, klasičnim stilom i formom, duh melankolije i vedrine, vremenitosti i vječnosti, propadanja i stvaranja, slobode i ropstva, umiranja i rađanja, besmrtnosti i zaborava, patnje i uskrsnuća. Takav je, uostalom, život, takav je i naš Frano, moj prijatelj i školski kolega iz vremena koje se nikada ne zaboravlja”, zaključuje svoj pogovor knjizi Josip Jović.
Gordana Radić (rođena Rako) objavila je petu knjigu Građa postojanja u kojoj je u tri ciklusa šezdesetak refleksivnih pjesama dva su posvećen preminulom suprugu profesoru Tihomiru Radiću. “Ono što ostaje nakon čitanja jest pogled na ljubav kao neprestano tiho preobražavanje, drhtavu metamorfozu, pa čak i kad onaj drugi izgubi tjelesnost. U tom trajanju topline sadržana je vjera u postojanost, u čvrstu isprepletenost duše i tijela.” – ističe u pogovoru prof. dr. sc. Diana Zalar.
Ivan Bitanga Šujan javio se svojom osamnaestom knjigom Ljekovite rane, šesnaestom zbirkom poezije, s novih šezdesetak duhovnih i ljubavnih pjesama s neizostavnim toponimima Vrljike, Mračaja i Biokova. Mara Pezo, Dragica Zeljko Selak i Mladen Vuković popratili su pogovorima knjigu u sunakladništvu Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, a knjiga je urešena slikama Augustina Kujundžića Age.
Dragica Zeljko Selak objavila je dvojezičnu hrvatsko-francusku zbirku Vukovar k’o Božji vrhunac i Škabrnja u kaležu Božje ljubavi s domoljubnim pjesmama posvećenim kalvariji tih mučeničkih mjesta u Domovinskom ratu, neke su pjesme nagrađene na natječajima domoljubne poezije, a u knjizi su i brojne fotografije iz Vukovara i Škabrnje.
Umirovljeni hrvatski branitelj Stipan Medvidović objavio je dvanaestu knjigu (četiri u suautorstvu), zbirku Oda vremena sa 160-ak domoljubnih, zavičajnih i misaonih pjesama u slobodnom stihu, u 11 ciklusa čiji naslovi najbolje oslikavaju njegovu tematiku: Nosim svoje brige; Hodam svojim putem; Slijedim tragove; Prevrćem svoje brige; Trpim svoju muku; Moj križ… Stipan je ove godine dovršio započeti rukopis prije 11 godina tragično preminulog brata Luje Medvidovića, i ta drama o legendarnom kralju Arturu u Poljičkoj republici Čestiti obnovitelj svijeta Lucije Artorije Kast objavio je na hrvatskom i engleskom jeziku Ogranak Matice hrvatske u Podstrani.
Umirovljeni hrvatski branitelj Srećko Župić objavio je svoju drugu knjigu publicističkih zapisa Opojni miris Brunovih karanfila, u suizdanju udruge Dalmaherc, u kojoj je objavio 21 zapis s uspomenama iz svojih studentskih dana o druženju s Antom Brunom te Zvonkom Taikom Bušićem, a knjizi je priložen izbor iz Brunovih tekstova te 36 pisama koje je pisao prijateljima u emigraciji.
Karinova i Bitangina zbirka predstavljene su u Imotskom, Radićkina i Selakina u Splitu, a Župićeva u Imotskom, Mostaru i Dubrovniku te slijede i u drugim gradovima.
