Imotska krajina Medij s iskustvom
Preuzevši župu Studenci fra Tomislav Brekalo započeo je preslagivati i sistematizirati župni arhiv te je između ostalog pisanog materijala pronašao nekoliko zanimljivih i izrazito vrijednih knjiga. Dva vrijedna izdanja, između ostalih, koja će biti pohranjena u župnu biblioteku su:
– Zakon czarkovni sloxen i upravglien za naucenie i prosvitgljenie redovnikov harvatskoga naroda od Angela Dalla Costa naucitegla czarkovnoga i svitovnoga zakona popa czarkve parvostolne splitske Knighe I.(II)/ U Mneczi/MDCCLXXVIII./Po Ivannu Casali/ S, dopustenjem staressinaa;
– Pripovidagnie nauka karstjanskoga sloxeno i u razlikaa govoregnja razdiglieno po o. Jerolimu Filipovichiu iz Ramee, sctioczu jubilatomu Reda s.o. Francescka obsluxegnja
Zakon czarkovni prvi je priručnik crkvenog prava koji je tiskan u Mlecima 1778. Autor priručnika je splitski kanonik Anđeo dalla Costa koji je rođen u sinjskoj obitelji Costa (Košta) koji su podrijetlom iz Udina u Italiji. Pretpostavlja se kako je Anđeo upisao splitsko-nadbiskupsko sjemenište na poticaj strica Petra koji je bio svećenik i učitelj u sjemeništu te bio splitski kanonik. Anđeo je 1755. zaređen za svećenika. Neko vrijeme obnaša službu u splitskoj prvostolnoj crkvi te nakon toga odlazi na doktorski studij crkvenog i svjetovnog prava u Italiju. Nakon završetka studija vraća se u Domovinu te djeluje u službi lektora kanonskog i crkvenog prava, ravnatelja sjemeništa te naposljetku obnaša dužnost generalnog vikara nadbiskupa Lelija Cippica.
U Zakonu czarkovnom dalla Costa spominje kako piše i o građanskom pravu, ali ga, nažalost, zbog smrti nije dovršio. Pokopan je u katedrali sv. Dujma u Splitu. Dalla Costinim priručnikom o crkvenom pravu koristili su se glagoljaši, a Ivan Ostojić piše kako mu je poticaj za pisanje bilo otvaranje glagoljaškog sjemeništa, što ga je splitski nadbiskup Pacifik Bizza 1750. osnovao u Priku kod Omiša. Opsežno izrađenu studiju o gotovo zaboravljenom piscu i njegovu djelu, objavio je u obliku rasprave dr. Stjepan Vučemilo. Vučemilova studija podijeljena je u četiri poglavlja. U prvom poglavlju autor je iznio detaljan opis i sažeti sadržaj prvog, kako ga je nazvao, potpunog crkveno-pravnog priručnika na hrvatskom jeziku. U drugom dijelu pozornost je posvećena jezičnim i gramatičkim osobitostima djela. Materijalni i formalni izvori opisani su u trećem poglavlju, a u četvrtom je opisana povod i svrha Zakona czarkovnoga kao i njegova znanstvena vrijednost. Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost iz Zagreba 1972. izdala je Vučemilovu studiju te je uvrstila u svoj niz Analecta croatica christiana uz dopadljivu grafičku opremu.
Pripovidanje nauka karstjanskoga djelo je fra Jeronima Filipovića za kojeg se pretpostavlja kako je rođen 1690., a preminuo 1765. godine. Rodom je iz Rame te se navodi kako je s majkom 1695. izbjegao u Cetinsku krajinu. Osnovno školsko obrazovanje stekao je u sinjskom franjevačkom samostanu, a nakon novicijata filozofiju je studirao u Makarskoj, bogoslovlje u Perugii [peruđi] gdje je i zaređen 1714. za svećenika. Studij je nastavio u Rimu, a nakon završetka djeluje kao profesor filozofije, a kasnije i kao profesor teologije. Vraća se u Domovinu 1721. gdje obavlja službu profesora teologije u Šibeniku, generalnog lektora, lektora i jubilarnog lektora. Zagovarao je nedjeljivost Bosne Srebrene, a kad je od nje 1735. odijeljena Dalmacija kao Provincija sv. Kaja (poslije Provincija Presvetog Otkupitelja), na mjesto njenog starješine postavljen je fra Jeronim Filipović. Fra Jeronim je bio poznat propovjednik, a bavio se i pisanjem. Tekstovi koje je pisao na latinskom jeziku, uglavnom su izgubljeni. U rukopisu je ostavio nekoliko filozofsko-teoloških djela te propovijedi u pet kodeksa. Rukopisi se čuvaju Arhivu franjevačkog samostana u Sinju. Fra Jeronim Filipović se smatra začetnikom hrvatske dijaloške propovijedi katekizamskoga sadržaja. Ubraja se među najbolje propovjednike u hrvatskoj povijesti. Knjiga Pripovidanje nauka karstjanskoga izdana je 1750. u tri sveska te je njome fra Jeronim znatno doprinio upoznavanju nauka Katoličke Crkve. Prva knjiga obuhvaća tumačenja vjere i ufanja, tj. Vjerovanja, Očenaša i Zdravomarije. Druga knjiga tumači ljubav, tj. Božje zapovijedi i pet crkvenih zapovijedi, a treća knjiga govori o četvrtom dijelu katekizma odnosno o kršćanskim dužnostima. Prva je knjiga (prvi dil) posvećena Pacifiku Bizzi, „arcibiskupu Splitskome, Dalmacije i sve Hrvatske prvostolniku“. Druga je knjiga posvećena splitskom nadbiskupu Nikoli Dinaričiću, a treća apostolskom vikaru u Bosni fra Pavlu Dragičeviću. Sve su knjige razdijeljene na govore (pisac ih naziva govorenja) koji imaju kratak uvod nakon kojeg slijede prvi dio koji je katehetska propovijed i drugi dio koji je katekizamsko gradivo napisano u tradicionalnoj dijaloškoj formi.
U studenačkoj župnoj biblioteci nalaze se originalno izdanje prvog sveska Zakona czarkovnog te prvi dil Pripovidanja nauka karstjanskoga. Obadvije su knjige cjelovito sačuvane, ali zbog nepovoljnih uvjeta u kojima su knjige ranije bile čuvane, nužna je restauracija papira kako bi se knjige zaštitile od mogućeg daljnjeg propadanja. Za navedeno već sada pozivamo donatore – ljubitelje kulturne i povijesne baštine. Zanimljivo je kako su obadvije knjige bile povezane s glagoljaškim sjemeništem u Omišu. Prva je napisana u prigodi otvaranja sjemeništa na poticaj nadbiskupa Bizzia, a druga je knjiga posvećena upravo njemu. U vrijeme otvaranja sjemeništa i izdavanja ovih knjiga Studence je posluživao fra Filip Rupčić, koji je svojedobno bio meštar u starom samostanu na Prološkom blatu te je zajedno s fra Stipanom Vrljićem i fra Matom Garićem pred Turcima prebjegao u Omiš. Tko je knjige donio na Studence i kakvo se još blago krije u studenačkom župnom arhivu, pitanja su i izazov za neka buduća istraživanja.
Priredila Ivana Babić
Literatura
• Barun, fra Anđelko (2021). Katolička obnova u Bosni. Svijetlorijeci.ba
• Hoško, E. (1984). Katehetske propovijedi i dijaloški katekizam Jerolima Filipovića. hrcak.srce.hr
• Jurišić, K. (1982). Život i rada fra Stipana Vrljića, Imoćanina. Imotski Grad na gori (1)
• Ostojić, I. (1973). Prvi priručnik kanonskog prava na hrvatskom jeziku (prikaz knjige). Zagreb: Crkva u svijetu 8(2).
• Valković, M. (1979). Antun Kačić i njegovo „bogoslovje diloredno“; U povodu 250. obljetnice prvog priručnika moralne teologije na hrvatskom jeziku. hrcak.srce.hr
• Vučemilo, S. B. (1972). Anđeo Dalla Costa i njegov Zakon czarkovni. Zagreb: Kršćanska sadašnjost
• Stolac, D. (2005). Filološki pogled na Pripovidanje nauka karstjanskoga Jeronima Filipovića // Zbornik o Jeronimu Filipoviću. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
• Šafařik›s, P. J. (1865). Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur. Prag: Verlag von Friedrich Tempsky
*objavljeno u Listu “Studenci”; Br. 1. (60.), Božić, 2021., str.69-71.
