Do sada su žene Imotske krajine nosile splitske, šibenske, dubrovačke ili koje druge naušnice, a od sada će napokon moći nositi nešto što se u toj starohrvatskoj Županiji nosilo prije 1000 godina.
Naime, ljudska vrsta ostavila je u Imotskoj krajini tragove postojanja od svojih početaka do današnjih dana. Prapovijesni humci, ilirske gradine, rimski ostatci, starohrvatske crkve, stećci, turski bunari i ruralni sklopovi, tihi su svjedoci neprekinuta življenja i tragova kulture i duhovnosti na tom krškom području.
Nigdje se ti tragovi ne prepliću tako intenzivno kao na arheološkom lokalitetu Crkvine u Cisti Velikoj. Osim nalaza prapovijesne keramike, a na ostatcima nepoznate rimske građevine, prvi kršćani grade svoje crkve koje stradavaju na izmaku antike. Doseljeni Hrvati na njihovim temeljima grade svoje crkve.
Bizantski car Konstantin Porfirogenet navodi da je Hrvatska Kneževina bila podijeljena na jedanaest županija. Jedna od njih bila je Imotska županija. Tamo je u 11. stoljeću živjela Hrvatica nepoznata imena. U svojoj grobnici na Crkvinama ostavila nam je svoje naušnice. Najavljujemo, njihova suvremena obrada će uskoro biti pred vama. Time će Imotska krajina imati svoj autentični predmet s ovom naušnicom, među ostalim našim tradicijskim nakitom. On će biti opremljen brošurom kao kratkom poviješću, i bit će u drvenoj kutiji. To je tehnički najkraće o projektu koji je pred skorom realizacijom i svojim javnim predstavljanjem – kaže nam voditelj projekta Josip Matijević, dipl. ing. arh.