Subota , 9 studenoga 2024

Što bi nam donijele vjetroelektrane u projektu “Zona Imotski”

Čistiji izvori energije uvjet su opstanka i održivog razvoja na našem planetu. U tu ulogu sprječavanja daljnjeg zagađenja Zemlje mora se uključiti i naš krški kraj. Na području Imotske krajine, u Cisti Velikoj, već nekoliko godina rade vjetroelektrane, a sada se planira i projektira njihova izgradnja na još 4 brda u općinama Lovreć, Podbablje i Proložac u tzv. Zoni Imotski. Ta je vijest izazvala sumnju kod nekih ekologa, koji žele očuvati prirodni okoliš za život ptica i životinja.

Zbog toga smo odlučili razgovarati s čelnikom projektne tvrtke koja planira tu veliku investiciju. direktorom VSB grupacije za Hrvatsku gospodinom Antom Renićem, koji nam se na početku razgovora predstavio:

Rođen sam u Splitu 1974. godine, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao sam na Ekonomskom fakultetu, također u Splitu. Oženjen sam i otac dvoje djece. U poslovnoj karijeri radio sam za više domaćih i stranih firmi te sam prošao put od voditelja prodaje do izvršnog direktora. Od 2019. godine sam u VSB Hrvatska, članice međunarodne VSB grupacije, a od prošle godine i njezin direktor. Izuzetno mi je zadovoljstvo raditi na razvoju projekata obnovljivih izvora energije jer osim poslovnog ispunjenja osjećam da radim nešto pozitivno za društvo u kojem živim.

Ante Renić
  • Predstavite nam svoju tvrtku /holding/ te iskustva koja ste do sada imali u raznim državama?

VSB Holding je međunarodna grupacija koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije. Osnovana je 1996. godine u Njemačkoj, a danas se njeni uredi mogu naći u još devet država diljem svijeta među kojima je i Hrvatska, sveukupno zapošljava preko 400 djelatnika. VSB Holding do sada je postavio preko 655 turbina i 58 solara diljem Europe s totalnom vrijednosti investicija preko dvije milijarde eura. Ured u Hrvatskoj otvoren je 2018. godine, a svi projekti za sada su nam u početnim fazama realizacije, što je i očekivano s obzirom na kompleksnost projekata. Većina do sada izgrađenih vjetroelektrana izgrađena je na prostoru Europske unije i u skladu s njezinim regulativama, a najviše se ističu projekti u Lavellu i Melfiju u Italiji, Rougemont 1 i 2 u Francuskoj, Kopaniewo u Poljskoj te Elbaue-Flaming u Njemačkoj.

  • Nedavno je u medijima objavljena informacija o izgradnji vjetro elektrana na imotskom području. Možete nam reći nešto više o ovom projektu?

Projekt izgradnje vjetroelektrana nazvan „Zona Imotski“ veliki je infrastrukturni projekt koji ima potencijal opskrbljivati cijelu županiju električnom energijom. Cijela Dalmacija ima iznimno visoki potencijal korištenja obnovljivih izvora energije koji se trenutno minimalno koristi. Plan je izgraditi vjetroagregate na 4 lokacije u okolici Imotskog – brdima Osoje, Vilinjak i Kamenjak, te na prostoru općine Proložac, a cjelokupna vrijednost investicije iznosi oko 3 milijarde kuna. Inicijalno je planirano 46 vjetroagregata, ali ta brojka još je podložna studiji utjecaja na okoliš te će konačni broj vjetroagregata svakako biti manji od navedenog. Sve lokacije izgradnje vjetroagregata nalaze se u županijskom prostornom planu kao planirane lokacije vjetroelektrana, koje jedine svojim djelovanjem ne ugrožavaju svoj okoliš.

  • Koje su dobrobiti /benefiti/ za imotski kraj od ovog velikog i skupog ulaganja?

Dobrobit za imotski kraj od ovog projekta je višestruka. Prije svega, prilikom gradnje vjetroelektrana nužno će doći do obnove i nadogradnje postojeće energetske mreže. Trenutna energetska mrežna infrastruktura ne može podnijeti veća/nova opterećenja čime postaje glavna kočnica za razvoj novih investicija. Osim toga, većina komponenti za vjetroelektrane i radovi koji su potrebni, osim samih vjetroagregata, mogu se proizvesti u Hrvatskoj ili ih mogu obaviti hrvatske tvrtke te će se zbog toga primarno kontaktirati domaće tvrtke, a plan je zaposliti lokalno stanovništvo i na samim građevinskim radovima. Možda je trenutno najkonkretnije mjerilo financijski značaj u visini sredstava koja od projekta pripadaju jedinicama lokalne samouprave i omogućavaju nenamjensko trošenje sredstava upravo prema potrebama lokalne zajednice, znači na korist svim žiteljima Imotskog i imotske krajine. VSB podržava razne lokalne inicijative po cijelom svijetu pa bi istim primjerom željeli sudjelovali u Imotskoj krajini. Želja nam je po početku projekta uključiti se i u lokalne zajednice i sudjelovati u projektima koji će biti od dodatne koristi svim žiteljima Imotskog i okolice.

  • Svakako da je za svekoliki razvoj Imotskog i cijele Hrvatske važno imati sigurnu i kvalitetnu električnu energiju, posebno u ova krizna vremena. Što bi ste poručili našim čitateljima?

Danas je svima jasno što znači biti ovisan o tuđim energentima, a vjetar i sunce nam nitko ne može zaustaviti niti oduzeti. Vjerujem da je svi znaju i da električna energija ne nastaje niotkud, već da se ona proizvodi na različite načine. Zbog neupitnih klimatskih promjena koje se događaju na razini planeta Zemlje, Europska unija, čiji član je i Hrvatska, se već godinama okreće prema obnovljivim izvorima energije. Republika Hrvatska se obvezala pratiti te trendove, i do 2030. godine ugasit će 1.000 MW termoelektrana. S druge strane, već sada manjak proizvedene električne energije uvozimo iz termoelektrana Srbije i BiH, što po mom mišljenju nije dobro s energetskog, ekonomskog, okolišnog, a ni s političkog aspekta. Vjetroelektrane u Imotskoj krajini omogućit će, što se struje tiče, energetsku samodostatnost Imotskog i cijele Splitsko-dalmatinske županije, što je i od velike nacionalne važnosti.

  • U javnosti se pojavila i informacija o bučnom radu agregata. Je li to istina?

Dopuštena buka vjetroagregata u Hrvatskoj je zakonski regulirana. Prema Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišoj dopuštenoj razini buke, maksimalna razina buke noću iznosi 45 dB, a danju 55 dB. Kako bismo to približili čitateljima, 45 dB je otprilike količina buke u knjižnici, 55 dB je otprilike zvuk koji proizvodi hladnjak kojeg svi imamo u kuhinji. Planiramo u potpunosti pratiti postojeću regulativu, stav cjelokupne VSB grupe je da svaki segment gradnje projekata mora biti u potpunosti usklađen ne samo sa zakonskim regulativama države u kojima se gradi, nego da svojim radom elektrana ne smije narušavati kvalitetu života u okolici.

  • Gdje bi se vjetro elektrane gradile i bilo to loše utjecalo na ljude i okoliš?

Vjetroelektrane će se graditi na četiri lokacije u okolici Imotskog – brdima Osoje, Vilinjak i Kamenjak te na prostoru općine Proložac. Svi vjetroagregati bit će minimalno 500 metara udaljeni od stambenih zona te 200 metara udaljeni od ostalih infrastrukturnih objekata poput cesta. To je minimalna udaljenost, a stvarna udaljenost bit će i veća. U sklopu projekta obavezno se radi i Studija o utjecaju na okoliš, koja će pokazati kako bi vjetroagregati utjecali na okoliš. Iz dosadašnjih iskustava znamo da gradnja vjetroelektrana ne utječe dugoročno na kopnene životinje jer se one nakon građevinskih radova vrlo brzo vrate u svoja staništa. dok je za ptice važno osigurati da na lokacijama gradnje vjetroelektrana nema staništa ugroženih i zaštićenih vrsta. Ukoliko bi se utvrdilo da se neki vjetroagregati nalaze na migracijskim rutama ptica selica, neće ni biti sagrađeni. Što se šišmiša tiče, svi vjetroagregati dolaze sa softverom kojim je moguće upravljati njihovim radom i gasiti ih noću na prostoru u kojem se šišmiši kreću. Želja nam je uskladiti potrebe društva za energijom s postojećim ekosustavima, jer samo sklad ljudi i prirode može nam uistinu garantirati uspješnu budućnost.

  • Još jednom za zaključak ovog našeg kratkog razgovora – Vaša poruka žiteljima Imotske krajine?

Vjetroelektrane poput ovih koje će se graditi u Imotskoj krajini trenutno su najčišći i najbolji način proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Vjetroelektrane ničim neće negativno utjecati na život i zdravlje ljudi ili turizam, a s druge strane trebale bi donijeti neke nove i pozitivne vjetrove lokalnom stanovništvu. Zapošljavanje lokalnog stanovništva tijekom radova, privlačenje investitora, punjenje proračuna općina, sve to su benefiti ovog projekta. Želimo biti dugoročni partner stanovnicima Imotske krajine i uključiti se u njihovo društvo na dobrobit cijelog kraja i cijele Hrvatske.