Sveta Luca

Katolička crkva danas slavi blagdan Svete Lucije, mučenice koja je živjela u III. stoljeću. Njezino ime znači “svijetla”. Kršćani je štuju kao zaštitnicu slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.

Od blagdana Svete Lucije do Božića dvanaest je dana, koji simbolično predstavljaju mjesece, “brojanice”. Svakoga dana pomno se prati vrijeme, a prema pučkim vjerovanjima, svaka “brojanica” predstavlja jedan mjesec u godini koji će pratiti vrijeme kakvo je bilo na dan određene “brojanice”.

Na blagdan Sv. Lucije sije se pšenica čijim se zelenilom priziva plodnost, blagostanje i obilje u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica prema tradiciji veže trakom, kako bi se štitilo od uroka, a u sredinu božićne pšenice stavljala se svijeća kao simbol božićne svjetlosti.

Vjerovalo se da će visina koju pšenica dosegne do Božića pretkazati i urod sljedeće godine. Što je pšenica bujnija to će i godina biti rodnija.

U mjesecu prosincu, kada se u mnogim danima daruju djeca i odrasli, i na Svetu Lucu djeca dobivaju dar i to po običaju ispod jastuka. U zadnje vrijeme više se to događa za Svetoga Nikolu.

   Na   području Imotskog za Svetu Luciju vezano je i niz drugih običaja o čemu su pisali  fra Silvestar Kutleša, fra Vjeko Vrčić i Ante Čelan Gaganić