120 godina: Poučna staza i romani o hajduku Andrijici Šimiću
Na današnji dan 5. veljače prije 120 godina umro je slavni hrvatski hajduk Andrija Šimić (1833-1905), koji je opjevan u brojnim lirskim i epskim pjesmama. Još živi u našim legendama i predajama, ušao je na sva vrata u hrvatsku književnost, spominje se u narodnim pričama i poslovicama, o njegovu životu pisane su drame (Jure Pavičić, Petar Oreč, Mate Maras), a napisano je i više romana. Spominje ga Bože Lovrić u romanu More objavljenom 1926. godine, kaoni Ivan Raos u Prosjacima i sinovima 1971.
Poučna staza Andrijice Šimića
Imotski planinari su, uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i TZ Imora krajem prošle godine uredili pješačku Stazu Andrijice Šimića u Runoviću, dugu 5 kilometara, koja počinje u Sebišini, a nakon sat i pol rekreativnog hodanja završava na mjesnom groblju Gospe od Karmela u Runoviću, gdje se nalazi i Šimićev grob. Na deset tabli na toj stazi su tekstovi o povijesti hajduka te životu Andrijice koji je nakon tri desetljeća uzništva u Kopru, carskog pomilovanja i izlaska na slobodu, kao još živahan starac dane provodio u rodnoj Hercegovini te po dernecima u Dalmaciji. Kad je početkom veljače 1905. pohodio svoje imotske prijatelje u Runovićima, svećenika i narodnog vidara koji mu je za hajdukovanja liječio rane, otpio je kažu gutljaj rakije i izdahnuo baš tu – u kraju iz kojeg se vidi čitav njegov hajdučki put, od Vrana do Kamešnice.
Romani o Šimiću
Povijesni roman Andrijica Šimić autora Ante Brčića objavila je 2016. zagrebačka nakladnička kuća Despot infinitus. Mnogi vjeruju da je Šimićeva hajdučija ohrabrila hercegovačko pučanstvo na ustanak protiv turskih vlasti (1875.) te da je odabir imena splitskog nogometnog kluba u vezi s junaštvima Andrijice Šimića. U romanu su opisane socijalne i društveno-političke prilike u Dalmaciji i Bosni u drugoj polovici 19. stoljeća; autor donosi opise mjesta, nošnje te oružja i običaja tog vremena. Na kraju romana priložen je i rječnik manje poznatih riječi i turcizama. Šimićev je jezik pohranjen u zapisniku o suđenju (prvi put suđenje je na hrvatskom jeziku bilo 1892. u Splitu). Šimić je govorio govorom svog rodnog kraja, pokrajine Bekije, ikavskim govorom štokavskog narječja. Stoga je i autor odlučio u dijalozima koristiti ikavicu. Brčić je utkao hajduka Šimića i u svoj roman o Domovinskom ratu Ruže na bojnikovu grobu.
Na književnom natječaju "Knez Trpimir" za najbolji novi povijesni roman, u organizaciji Gradske knjižnice knjižnice Kaštela, 2024. godine nagrađen je roman "U sjeni vremena" autora Petra Merčepa, koji je predstavlhen 5. prosinca u Kaštel Sućurcu.
Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
Ravnateljica Gradske knjižnice Renata Dobrić istaknula je kako je Narodna kaštelanska čitaonica poticala očuvanje hrvatskog identiteta: - Gradska knjižnica Kaštela organizira 160. obljetnice osnivanja Narodne kaštelanske čitaonice i 120. obljetnice osnivanja prvih kaštelanskih knjižnica. To je velika i važna obljetnica i za kaštelanske čitaonice i knjižnice, ali i općenito za kaštelansku kulturu jer je u doba Hrvatskog narodnog preporoda upravo u Kaštelima, nakon što je u Splitu osnovana prva slavjanska čitaonica, upravo u Kaštelima osnovana druga po redu Narodna kaštelanska čitaonica. Čitaonica je poticala očuvanje hrvatskog identiteta i na tim temeljima upravo je nastala i naša današnja knjižnica koja se trudi također, nakon 160 godina, očuvati hrvatski identitet, riječ i kulturu. Kaštela su kolijevka hrvatske državnosti, pa je iz tog razloga i raspisan natječaj za hrvatski povijesni roman koji organiziramo već sedmu godinu za redom. Svi autori koji su do sada dobili nagrade dobili su mjesto u hrvatskoj kulturi kojeg zaslužuju. Ovogodišnji dobitnik nagrade je Petar Merčep za roman "U sjeni vremena" i večeras predstavljamo njegovo ime – istaknula je Renata Dobrić.
Autor nagrađenog romana Petar Merčep zahvalio se prisutnima na dolasku istaknuvši kako se prijavio na natječaj zahvaljujući ravnateljici Renati Dobrić te kako se nije nadao pobjedi.
- "U sjeni vremena" povijesni je roman utemeljen na istinitim događajima i poznatim ljudima. Jedan od tih je Andrija Šimić koji je u romanu sporedni lik. Roman nije baziran na Andriji Šimiću već na čovjeku koji se slučajno susreo s njim gdje se razvilo veliko prijateljstvo. Došlo je do slučajnog susreta seljaka Grge i Andrije Šimića u kojem se iskovalo prijateljstvo koje je bilo neraskidivo. Ravnateljica Renata Dobrić nagovarala me da se javim na ovaj natječaj i ja sam pristao. Kada sam saznao tko je u povjerenstvu htio sam odustati jer se radi o, možemo slobodno reći, tri najjača pera u Hrvatskoj i mislio sam da nemam šanse da ću pobijediti. Razlog zbog kojeg pišem povijesne romane mogu zahvaliti don Slavku Kovačiću, pa je tako u tisak otišao moj roman "Glagoljaš". Zanimljivost je da je Andrija Šimić imao brata Jakova čiji praunuci su nogometaši Dario i Josip Šimić – ispričao je autor.
Autoru romana "U sjeni vremena" dodijeljena je novčana nagrada u iznosu od 1330,00 €, a roman je objavljen u nakladničkoj kući Naklada Boškoviću i u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj nagrade je Grad Kaštela. Pokrovitelji Književnog natječaja Knez Trpimir su Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Kaštela.
Renata Dobrić i Petar Merčep
(Foto Ivana Topić)
