Ove godine obilježava se više velikih obljetnica velikana iz naše povijesti – 700 godina smrti Marka Pola, 600 godina rođenja Katarine Kosača, 500 godina smrti Marka Marulića…
Kraljica Katarina (Vukčić Kosača) Kotromanić bila je kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene, kćeri vladara Zetske države Balše III. Rođena je u Blagaju 1424. godine. Za njezin vjerski odgoj brinuli su se franjevci. Sagradila je crkvu Presvetog Trojstva u Vrilima i crkvu sv. Katarine u Jajcu. Početkom srpnja 1461. umire kralj Stjepan Tomaš pod sumnjivim okolnostima. Kraljica Katarina postaje udovica, a dvoje njezine djece, Šimuna i Katarinu, Osmanlije odvode u ropstvo. Godine 1463. počinje njezina Odiseja koja završava dolaskom, životom i smrću u Rimu godine 1478. U svojoj oporuci izrazila je volju da bude pokopana u rimskoj crkvi Aracoeli, te da bosansko kraljevstvo bude predano zakonitim nasljednicima ako se vrate svojoj vjeri, a ako se ne vrate kraljevstvo ostavlja Svetoj Stolici koja o njemu može odlučivati „po svojoj uviđavnosti“. Prijepis oporuke sačuvan je do danas i nalazi se u Vatikanskom arhivu – ističe dr. sc. fra Andrija Nikić, pokretač proslave ovog jubileja.
U povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine (1424. – 2024.), Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti BiH priređuju više kulturnih programa koji su najavljeni još 17. svibnja prošle godine, kada je u Napretkovu domu predstavljen roman KATARINA KOSAČA KOTROMANIĆ autora Mladena Ante Molinara, koji je o svom romanu kazao: “Kraljica Katarina Kosača bez sumnje je najpopularnija žena u povijesti Hrvata BiH, njezinim vjenčanjem kao princeze Humske zemlje s bosanskim kraljem Stjepanom Tomašem na polju Milodraž iz ljubavi je nastala BiH. Datum njihova vjenčanja, 26. svibnja 1446. godine, treba se slaviti kao Dan državnosti BiH.”
U subotu 4. svibnja 2024. priređeno je hodočasničko rođendansko čestitanje kraljici Katarini s bosansko-hercegovačkim biskupima u Franjevačkoj bazilici u Rimu u kojoj je grob kraljice Katarine. Hrvatska pošta Mostar objavila je prigodnu poštansku marku u vrijednosti 3,30 KM.

ZNANSTVENI SKUP I LIKOVNA KOLONIJA
Pozvani su književnici i likovni umjetnici da pisanom riječju i umjetničkim djelom čestitaju i zahvale kraljici Katarini, a Međunarodni znanstveni skup održan je u Mostaru 1. i 2. listopada 2024. godine u Napretkovoj palači. Kraljica Katarina je iz Hercegovine ponijela svoju upaljenu svjetiljku, u Bosni je ulje nadolijevala, u nametnutim vremenskim progonstvima sačuvala je njezin plamen i nakon što je Papi predala Oporuku, s plamtećom svjetiljkom preselila u vječne dvore. Fratri su joj pred glavnim oltarom u svojoj bazilici Aracoeli u Rimu darovali vjekovječno boravište, a nadolazećim pokoljenjima proglasili blaženicom. I nakon 600 godina Katarina okuplja svoje vjerne katolike – što i mi potvrđujemo svjedočeći ono što su se neki možda bojali i pomisliti – da je njezina domovina Bosna i Hercegovine, da je Hrvatica, Hercegovka i katolkinja, da je sljedbenica Kristova kao članica Franjevačkog pokreta. Već na njezinom primjeru Ivo Andrić je prepoznao osmostoljetnu i trajnu nazočnost franjevaštva u našoj domaji: »Kad propadne sav svijet i sve države, vjeruj, ovi će fratri plivati kao zejtin pri vrhu«. Tako je, već na početcima osmanlijske okupacije, kraljica Katarina svojim svjedočenjem upoznala Papu i kršćanski svijet s osmanlijskim zulumima – odvođenjem dječaka i djevojčica, ubijanjem katolika, rušenjem svetinja… i doprinijela da su Bosna i Hercegovina i dalje franjevačke – navodi se u najavama ovih kulturno-znanstvenih događaja.
KONCERT YOKO NISHII
Program se nastavlja 25. listopada u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” u 18 sati besplatnim koncertom poznate japanske pijanistice Yoko Nishii, koja nakon šest godina ponovo gostuje u Mostaru.
U Galeriji kraljice Katarine Kosača istu večer u 20 sati je glazbeno-poetski program Kraljici u spomen u kojem sudjeluje zbor Stella Maris Hvar i pjesnici Danica Bartulović, Nevenka Kovačević, Marina Kljajo Radić, Ljubo Krmek i Anita Martinac, program vodi Tina Laco.

PREDSTAVLJANJE ROMANA
U sklopu Dana kraljice Katarine Ogranak Matice hrvatske u Čitluku i Bratovština sv. Nikole Tavelića – Buna organiziraju predstavljanje romana KRALJICA KATARINA KOTROMANIĆ KOSAČA autora Danka Lupija, koje će se uz bogat glazbeni program održati u nedjelju 27. listopada 2024. u 19 sati u Centru sv. Nikole Tavelića u Buni, na ušću rijeke Bune u Neretvu desetak km južno od Mostara.

STALNA IZLOŽBA SLIKA O KRALJICI KATARINI
Na likovnoj koloniji “Katarina Kosača-Kotromanić”, koju je vodio Srećko Slišković, sudjelovalo je petnaestak umjetnika, kojom je ujedno obilježena i 800. obljetnica franjevačkog djelovanja u Hercegovini. Djela nastala na Koloniji izložena su na stalnoj postavci u palači Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru, ustanovi koju su utemeljili hercegovački franjevci davne 1902. godine. Izložba će prerasti u galeriju, pogledajte prve iozloške:






BISER GRANA, BOSNE POROBLJENE
Rode mile, klikni sretnim grlom
Blaženici današnjega dana,
Katarini, anđelu nam vrlom –
Ženi kralja, Tomaša-Stjepana.
Kćer čestita, pradjedova svita,
Loza trsa Vukčića – Kosača,
Jelena joj majka plemenita,
Otac Stjepan, junak slave, mača.
Čednost, skromnost, ukras Hrvatici,
Domoljublja neugasiv plamen,
Vjerna Bogu, stijegu, trobojnici,
Spom’ kraljevstvu upisao kamen.
Dvoje djece mužu darovala
Sigismunda, malu Katarinu
S duhom Božjim mudro kraljevala
K srcu svila dragu Domovinu.
Doš’o Turčin, ajme groznog jada,
Bosnu našu u okove stegnu.
Muž pogibe, Bosna šaptorn pada,
Katarina u Dubrovnik bjegnu.
U roblje joj Turčin djecu uze,
Svenu stabla Vukčić – Kosač, grana.
Do kraj žića tekle gorke suze,
S ljutog Hola krvarila rana.
Tek Raspelo Kati snaga bila,
Volja Božja u Rim ju poslala.
Dobra djela narodu činila,
Hrvaticom do smrti ostala.
Svrati rode crkvi Araceli,
Grobu zadnje bosanske kraljice.
Gdje upisa ime mramor bijeli
S poštovanjem pokloni se nice.
Dok je svijeta, nemoj zaboravit
Tko bijaše Kosač-Katarina.
Velikane ne prestani slavit
Darova ih Bog i Domovina.
Zakiti se pov’ješću Hrvata,
Biser granom Kate, Zvonimira.
Kad ti dušman prošlosti se hvata,
Nek’ ti ponos srce, dušu dira.
Spjevala Marija Dubravac (1949. – 2024.) iz Brisbanea u Australiji