Naslovnica / Vijesti / Predstavljena knjiga Ante Botića ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’
Kako piše Ferata, u triljskoj kino-dvorani, koja je bila popunjena do zadnjeg mjesta, sinoć je predstavljena knjiga ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ Ante Botića, novinara Hit radija i portala Ferata.
Ovaj književni prvijenac Ante Botića izašao je u izdanju Kulturnog društva Trilj, a promocija je održana pod pokroviteljskom Grada Trilja i KD Trilj.
Predstavljanju knjige nazočili su gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin sa suradnicima, načelnik Općine Vrbanja Velimir Redl, bivši načelnik Vrbanje i dugogodišnji predsjednik Općinskog vijeća Vrbanje Željko Žaper čiji su preci iz Čačvine prvi otišli u Vrbanju, zatim vrbanjski bivši općinski vijećnik i istaknuti poljoprivrednik podrijetlom s Kamenskog Stipe Brčić, policajac Postaje granične policije Vrbanja i bliski suradnik autora knjige Stipe Matić, saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, županijski pročelnici Tomislav Đonlić, Josip Matković i Davor Pavić, dekan Cetinskog dekanata i triljski župnik don Stipe Ljubas, sinjski gvardijan fra Ante Čovo, kliški dekan i župnik Dicma don Vlado Strikić, župnik u Krušvaru don Zdravko Vučak, župnik Lištana i nekadašnji župnik u Vrbanji don Ivo Martinović, autor Predgovora knjige prof. Martin Vrgoč, direktorice turističkih zajednica Trilj i Sinj Andriana Ivković i Monika Vrgoč, predstavnici Viteškog alkarskog društva te brojni suradnici i prijatelji autora knjige Ante Botića. Predstavljanju knjige nazočila je i autorova obitelj, supruga Nedjeljka, majka Neda, sin Toni, kćer Ivana, sestra Ksenija, unuke i zetovi.
Gradonačelnik Trilja i načelnik Vrbanje Ivan Bugarin i Velimir Redl u svojim obraćanjima najavili su skoro sklapanje povelje o prijateljstvu između grada na Cetini i slavonske općine u koju su prije stotinjak godina odselili brojni mještani s triljskog područja.
Prigodnim riječima nazočnima su se još obratili u ime Županije dožupan Stipe Čogelja, u ime svećenika don Stipe Ljubas te u ime žitelja Vrbanje Željko Žaper. Svi su u svom govoru istaknuli neraskidivu vezu triljskog i vrbanjskog kraja te želju mještana za boljim životom, koja je bila glavni razlog raseljavanja u Hrvatskoj prije i poslije Drugog svjetskog rata.
O knjizi su govorili predsjednik KD Trilj i njen urednik izv.prof. dr.sc. don Josip Dukić i umirovljeni časnik HV i autor nekoliko knjiga o povijesti Cetinske krajine mr.sc. Ivan Kozlica.
‘U knjizi je riječ o Triljanima koji su zbog teških uvjeta života odlučili krenuti prema Slavoniji, u kojoj su pronašli svoj dom. Ova knjiga je zapravo poveznica između onih koji su otišli i onih koji su ostali. Večeras je zaista dirljivo vidjeti te ljude koji, unatoč vremenu koje je prošlo, osjećanju korjene svoje pripadnosti na ovom prostoru. Knjiga je na najbolji način pokazatelj da se ljudi, gdje god bili, mogu povezati. Ovo je najbolji spomenik upravo tim ljudima koji su morali zbog raznoraznih razloga odlaziti s ovih prostora bilo gdje. Čestitam autoru! Iako mu je ovo prvijenac, pokazalo se da je emocijom ušao u cijelo posao i da je istražujući život tih ljudi zapravo pokazao koliko su ti ljudi teško živjeli, a ipak ostali svoji. Posebna vrijednost knjige je upravo to što je riječ o tzv. malim ljudima, kojih se rijetko tko spominje. Ovo je zapravo njima najbolji i najtrajniji spomenik i zbog toga ovim putem zahvaljujem autoru i svima onima koji su mu na bilo koji način pomogli, kazao je dr.sc. Josip Dukić, koji je istaknuo kako je ovo 34. knjiga od 2006. godine u izdanju KD Trilj.
Mr.sc. Ivan Kozlica kazao je kako knjiga na 160 stranica u prvom dijelu donosi pregled povijesti Trilja i njegove zanimljivosti, kao i sela čiji su stanovnici otišli u Vrbanju, a u drugom dijelu na isti način opisuje Vrbanju i njenu povijest. Kao posebno važan dio knjige istaknuo je priče ljudi čiji su preci odselili u Vrbanju te je pročitao njihova prezimena.
‘Ova knjiga je posebno važna, pogotovo zbog činjenice što se ovakva vrsta knjige prvi put pojavljuje u ovom kraju. Ova knjiga je povezala jedan događaj od prije 100 godina, kada se dobar dio stanovništva iz ovih gornjih sela, ispod Kamešnice, odselio u Vrbanju. No, to je samo jedan mali segment iseljavanja, jer je zapravo dobar dio stanovništva iselio ne samo u Vrbanju, već u mnoštvo drugih slavonskih sela, gdje i danas ima potomaka. Ova je knjiga važna i zbog činjenice da će poslužiti kao vrlo važan izvor podataka za sve buduće knjige koje se budu pisale o povijesti Trilja i triljskog kraja, a isto tako i Vrbanje’, kazao je mr.sc. Kozlica.
Autor Ante Botić je, između ostalog kazao kako je za nastanak knjige najzaslužnija njegova supruga Nedjeljka, čiji su preci s Tijarice odselili u Vrbanju pored Županje.
‘Sa svojim brojnim prijateljima i kumovima malo sam istraživao i došao do podatka da se na području Općine Vrbanja nalazi 41 prezime iz triljskog kraja. Prvi su počeli dolaziti 1920. godine, a skupno su dolazili sve do 1947. godine. Sada su gore 22 prezimena čije je podrijetlo iz triljskog kraja. Rijetkost je da na samo jednoj mikrolokaciji živi toliko stanovnika porijeklom iz Dalmacije i upravo to me je ponukalo da napišem ovu knjigu’, kazao je Botić.
Načelnik Vrbanje Velimir Redl najavio je i promociju knjige u Vrbanji, koja će se održati 23. travnja.
‘Drago mi je što sam sudjelovao u ovom svečanom programu. Svi smo puni dojmova. Ovo je jedna prekrasna knjiga koja povezuje dva kraja jako udaljena, ali koje puno toga spaja, u prvom redu ljudi i obitelji. Drago mi je da smo na ovakav način pokrenuli inicijativu za potpisivanje povelje o prijateljstvu između Općine Vrbanja i Grada Trilja, što me jako veseli’, kazao je načelnik Vrbanje Velimir Redl.
U glazbenom dijelu programu nastupili su Pivači Župe sv. Mihovila Arhanđela Trilj i guslar Jure Babić s rerašima.
Nakon predstavljanja knjige u predvorju kino-dvorane održan je prigodni domjenak, sa stolovima sa slavonskim i dalmatinskim delicijama i pićem, a za sve nazočne svoj nagrađivali koktel Alkar pripremio je najpoznatiji hrvatski koktel majstor Jure Vojković.
Foto i tekst FERATA Sinj