U prigodi 155. obljetnice utemeljenja Hrvatskoga domobrana, 30. obljetnice djelovanja Hrvatski domobran – Udruge ratnih veterana Omiš i 80. obljetnice Bleiburške nesreće i hrvatskoga Križnoga puta, u Omišu, 24. travnja, predstavljena je spomen-monografija „Trideset godina djelovanja Hrvatskoga domobrana Omiš“ koju je priredila Dragica Zeljko Selak, a predstavljena je, u sklopu svečane akademije i izborne skupštine Hrvatskoga domobrana Omiš, u kongresnoj dvorani hotela Plaža u Omišu.

Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatskoga domobrana Omiš i Matice hrvatske Ogranak Imotski, a prosuditelji monografije su pjesnik i hrvatski branitelj Mate Karadža i književnik Mladen Vuković. Knjigu su uz priređivačicu predstavili: Ante Klarić, predsjednik Hrvatskog domobrana Omiš, koji je kao dječak preživio hrvatski Križni put, i Borko Gonjača, fotograf i hrvatski branitelj, a odabrane tekstove iz knjige krasnoslovila je pjesnikinja Divna Ban-Bakota, u glazbenom djelu programa nastupio je Stipan Bravić. Program je započeo hrvatskom himnom „Lijepa naša domovina“ u izvedbi Mate Medvidovića.
Nakon državne himne i minute šutnje za prvoga hrvatskoga predsjednika Franju Tuđmana, za sve hrvatske branitelje, domobrane i mučenike kroz stoljeća i pokojne članove udruge te molitve, nazočne je na otvaranju svečane akademije pozdravio uime Splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštiti i ljudska prava, i predstavnik Grada Omiša Zvonko Močić, predsjednik Gradskoga vijeća. Potom je održana izborna skupština na kojoj je za predsjednika ponovno izabran Ante Klarić.
U knjizi su na 330 stranica doneseni najosnovniji podaci o nastanku domobranstva u Hrvata, 1868. i njegovoj obnovi i ustroju 1991. godine Odlukom koju je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, te kako je došlo do Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnoga puta, najgorega pokolja nad hrvatskim narodom u povijesti, zločin bez kazne uključivši i poslijeratni Udbin progon nad preživjelima i njihovim obiteljima te brojnim izbjeglicama (emigrantima).
Knjiga sadrži dvanaest poglavlja, u prvom su doneseni proslovi i dojmovi o suradnji s udrugom (Damir Gabrić. Ivan Škaričić, Pave Čikeš, don Alojzije Čondić, don Ivan Bodrožić, Zoran Jurišić), u drugom poglavlju je prikaz povijesnih okolnosti koje su i prethodile nastanku domobranstva te povijesna građa koja govori o značenju domobranstva u Hrvata iz pera dvojice povjesnika Mate Božića i Davora Marjana. U trećem poglavlju objavljuje se rad Ivana Parlova o povijesti nastanka tiskovine Hrvatski domobran i njegovom uredniku Branimiru (Branku) Jeliću. U četvrtom poglavlju Ante Klarić (živi svjedok) govori o Bleiburgu – otvorenoj hrvatskoj rani. U petom najopsežnijem dijelu govori se o osnivanju i radu udruge, njezinu cilju i smislu, uz kratke životopise osnivača, predsjednika i tajnika dr. Ive Šaškora, dr. Ive Baučića, Ive Kovača, Dragana Miloša, Bogoljuba Tomasovića, Krešimir Kljenka, Ante Klarića, Ante Perdijića, Marijane Tafra i Ivana Miljka te o uspješnoj suradnji s drugim udrugama.
U šestom poglavlju govori se o doprinosu udruge u istraživanju i dostojnom pokopu žrtava II. svjetskog rata, s Garme na groblje Vrisovci, i iz jame na Podima na groblje u Dobranjama.
U sedmom se objavljuju imena onih kojima su uručena spomen odličja „Vjerni hrvatski sinovi“ i „Sjećanje na Bleiburg“.
U osmom poglavlju tiskani su osvrti na brojna hodočašća i žalobna sjećanja, posebno u Bleiburg, Tezno, Hudu jamu, Kočevski rog, Macelj, Donji Mosti, Jakljan i Daksu….
U devetom su sjećanja na istaknute članove Domobrana, a u desetom poglavlju su članci iz javnih priopćivala o radu Udruge. U jedanaestom dijelu su brojni dokumenti u slici, a u posljednjem dvanaestom su pjesme posvećene hrvatskim domobranima i Domovini uz kraći osvrt na tri pjesnika, hrvatska mučenika, Srećka Karamana, Branka Klarića i o. Petra Pericu.
Tako sva građa ovdje sabrana u jednoj knjizi daje posve jasnu sliku o iznimnom značenju udruge, njezina smisla nastajanja i postojanja i to sa znanstveno-povijesnoga, političko-kulturnoga, duhovno-humanoga gledišta, od njezina utemeljena prije trideset godina do danas.
Udruga hrvatski domobran osnovana je 1993. godine u Omišu iz poštovanja prema hrvatskim mučenicima, s nakanom da se nesretna hrvatska prošlost ne bi zaboravila s osnovnim poslanjem – neprestano otkrivati povijesnu istinu i na to javnost podsjećati, rasvjetljujući taj dio nesreće hrvatskoga naroda, koja se dogodila nakon Drugoga svjetskoga rata i poraća i koja se još uvijek zataškava, jer istina ne odgovara onima koji su za taj zločin odgovorni i koji ga i nakon trideset godina postojanja Republike Hrvatske žele umanjiti i obezvrijediti.
Priređivačica monografije-spomenice ja na kraju kazala: „Čini se, da povijesna istina gubi voj s onim političkim strukturama kojima je cilj prikriti partizansko-komunističke zločine iz Drugoga svjetskoga rata i poraća, ali Hrvatski domobran ostaje ustrajan braniti povijesnu istinu.
I na kraju želim udruzi Hrvatski domobran Omiš i ovoj knjizi-spomenici zaželjeti da stigne do brojne i znatiželjne čitateljske publike koja će unutar ovih korica otkriti ono zbog čega postoji 155 godina Hrvatski domobran i što je kroz trideset godina svoga djelovanja udruga Hrvatski domobran Omiš radila, u promicanju istine o hrvatskoj povijesti koja je bila prešućena sedamdesetak godina. Tako su Hrvatski domobran i Udruga ratnih veterana Omiš svoje svjetlo ugledali tek ostvarenjem i uspostavom hrvatske države, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, prvim hrvatskim predsjednikom. Stoga držim da će budući naraštaji shvatiti tu veliku žrtvu prešućenih hrvatskih mučenika, domobrana, i koliki su obol dali ugradivši svoje živote u oltar domovine – čije plodove danas uživamo.“

Predstavljanje monografije “Hrvatski domobran Omiš”
Na kraju svečanosti, brojnim ustanovama, pojedincima, zaslužnim članovima i podupirateljima Hrvatskoga domobrana darovane su knjiga i zahvalnice za potporu i promicanje istine o prešućenoj hrvatskoj povijesti, koja se još uvijek zataškava.

Predsjednik Udruge Ante Klarić

Predstavljanje je održano u dvorani hotela Plaža u Omišu

Ante Klarić, Damir Gabrić i Dragica Zeljko Selak