Imotska krajina Medij s iskustvom
Hrvatski branitelj i publicist Petar Merčep, rođen 1962. u Katunima, čuvar je zavičajne baštine te je objavio šest knjiga, pet naslova, natopljenim temama rodnog krškog zaobalja. Tijekom 2024. godine objavio je čak dvije knjige proze. Nakon romana U sjeni vremena, koji je nedavno ovjenčan nagradom „Knez Trpimir“ za najbolji novi povijesni roman, objavljen u izdanju Gradske knjižnice Kaštela i Naklade Bošković, Ogranak Matice hrvatske u Splitu objavio je u 700 primjeraka drugo izdanje njegove zbirke priča Prpušalije (prvo izdanje koje je objavila Ekološka udruga Radobiljski vrisak, Šestanovac, 2013., odavno je rasprodano). Riječ je o vedrim pričama i humoreskama čija se radnja događala tijekom dvadesetog stoljeća na Prpuši, području između Šestanovca i Ciste Provo u Imotskoj krajini.
„Petra Merčepa poznam. Ne znam od kuda ni od kada. Dugo. Njegova visoka pojava, karakterističan lik i tiha sveprisutnost čine ga čovjekom kojega jednostavno znadete. Prirođena, endemska muška suzdržanost i starinska strogost i čvrstina koja hoda sa svakim njegovim korakom, prije će vas njemu privući nego od njega odbiti. Kada mu diraju dušu, duša mu prijeđe u lice. I u stisku njegove čeljusti učas ćete vidjeti poruku i formulu opstanka hrvatskog čovjeka.“ – piše u predgovoru knjizi Stjepan Lozo, koji ističe njegove karakterno upečatljive junake kratkih priča: „Ćuća, Đula, Mušica, Kecan, Žuka, Jago… ugazio sam u modru rijeku. Čitao sam sa zadovoljstvom u kojemu su ispred mene prolazili likovi tako sažeti i jasni da ti se čini da ih promatraš iz nekog kuta gostionice na Prpuši. Njegova duhovitost jest tek ponešto nadograđena duhovitost samog života koji je proživio i koji nam donosi. Petar je dao dokument vremena koje je na izmaku, ali koje još nije uminulo. Značajan je to dokument, to je ona strana stvarnosti koja se ne prepoznaje u službenoj dokumentaciji koja završava po arhivima i knjižnicama.“ Pogovaratelj knjizi Mijo Grabovac je primijetio da je Petar, i kad nije na svojoj Prpuši, očito pronašao ognjište u sebi.
Drugo izdanje sam dopunio s još nekoliko priča, sada ih je ukupno 101, sve su istinite i sve govore o našem čovjeku kojega su proganjali bivši režimi, ali duh tih ljudi ništa nije moglo slomiti, iako su mnogi zatvarani i premlaćivani. Potvrdio je to i naš župnik, koji je sedamdesetih godina prošlog stoljeća za naš kraj rekao: ‘Usudim se Pisao sam te zgode da bi se istaknula veličina malog čovjeka, veličina njegova duha i njegove duhovitosti. Da, duha i duhovitosti, jer čovjek koji nema duha ne može biti ni duhovit. Zar u korijenu riječi duhovitost nije duh? Kako su glavni likovi već odavna na nebu, molim čitatelja ove knjige neka kaže: Pokoj vječni daruj im Gospodine!“ – kazao je o svojoj knjiškoj uspješnici autor Petar Merčep.
Na predstavljanju knjige u dvorani Matice hrvatske u Splitu govorila je i predsjednica Ogranka i urednica knjige Snježana Šetka, istaknuvši da je to dvadeseta knjiga koju su splitski matičari objavili tijekom 2024. godine, te sa je posebno ponosna što autor u svojim vedrim i šaljivim pričama koristi i zavičajni govor p apa je na naslovnici knjige dub, a ne krast.
Program je vodio i pročitao dvije priče glumac Mate Tavrić, a predstavljanje je uljepšala violinistica Mia Merčep s tri domoljubne pjesme. Knjiga je popraćena ilustracijama Ane Merčep, studentice Pravnog fakulteta u Splitu.
