Sadnja i rezanje krumpira

Ovih dana u našim poljoljekarnama došli su sjemenski krumpiri. Raznih su proizvođača i po različitim cijenama. Svaki trgovac, naravno, hvali svoje krumpire. Kažu da svake godine Imoćani sve više sade ovu osnovnu povrtlarsku kulturu, što je dobro!

Mi nećemo govoriti o tome koje sjeme kupiti, ali evo nekoliko laičkih uputstava za sadnju, a često i rezanje krumpira. Stara je izreka da se krumpir sadi u tlo na koje se ne može „sist golom stražnjicom“ i ona da se ne sadi dok na Svetom Juri ima snijega. Klima se naglo mijenja. Krumpire treba saditi što ranije –savjetuju agronomi. Već iznad 28 Celzijevih stupnjeva u zraku krumpir teško vegetira. Rezanje krumpira, odnosno gomolja prakticira se u svakom kućanstvu u našem kraju. To se posebno čini kod gomolja veće kalibraže. Gomolj se reže uzduž, nikako poprijeko i to na dva dijela. Gleda se da na svakom dijelu bude bar dvije klice jer nikada niste sugurni da će svaka klica proniknuti. Tada neće biti praznih mjesta, odnosno gomolja koji nisu nikli. Poslije toga složimo gomolje u drvenu gajbu i pospemo lugom da lakše zacijeli rez, stvori se zaštitni sloj ili kalus. Dobro bi bilo da tako stoje u suhom i prozračnom prostoru bar deset dana prije sadnje. Ta prostorija, ponavljamo, treba biti prozračna na temperaturi od 14-16 stupnjeva Celzijevih, prosječne vlažnosti od 80-90 posto. Ako bi se gomolji sadili odmah poslije rezanja u tlo, došlo bi do brzog propadanja, odnosno gnjileži.

Krumpiri imaju dobru cijenu i trkom se mogu prodati po euro za kilogram. Kažu da je u EU čak dva eura. Bar da imamo krumpira za svoje potrebe.